Neurologija I Neurohirurgija

Na Odjelima za neurologiju i neurohirurgiju ACIBADEM bolnica u Turskoj svim pacijentima osigurane su najnaprednije mogućnosti liječenja neuroloških poremećaja, bolesti kičme i nervnog sistema.

Šta je neurologija?

Neurologija je područje medicine koje se bavi različitim neurološkim poremećajima. Ti poremećaji mogu uzrokovati bolesti centralnog nervnog sistema (mozak i kičmena moždina) ili perifernog nervnog sistema (nervi koji se protežu do svih dijelova tijela). Smatra se barem jedna od šest osoba pati od neuroloških poremećaja. Specijalista za neurološke bolesti naziva se neurolog. Neurolozi su stručnjaci obučeni za dijagnosticiranje i liječenje, između ostalih i stanja kao što su migrena, moždani udar, epilepsija, povrede nerava, hidrocefalus, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, Alchajmerova bolest, tumori mozga, tumori kičmene moždine. Dijagnosticiranje i liječenje neuroloških poremećaja najčešće zahtijeva iskustvo i stručnost različitih medicinskih specijalista. ACIBADEM u svojim sveobuhvatnim neurološkim centrima nudi multidisciplinarni pristup, te stručnjake iz područja neurologije, radiologije, intervencijske radiologije, onkologije, ortopedije, fizikalne terapije i neurohirurgije, sve to na jednom mjestu.

Šta je neurohirurgija?

Neurološka hirurgija ili skraćeno neurohirurgija uključuje operativno liječenje neuroloških stanja. Dok specijalisti neurolozi mogu koristiti lijekove i neoperativne postupke, neurohirurzi mogu pružiti i hirurška i nehirurška rješenja. U savremeno opremljenim neurološkim klinikama, neurohirurzi često imaju podršku visokotehnoloških uređaja za intraoperativnu vizualizaciju i neuroimaging kako bi se stopa uspješnosti liječenja i sigurnost pacijenata povećali.

Simptomi neuroloških poremećaja

Postoji više od 600 neuroloških poremećaja koji se mogu manifestovati različitim znakovima i simptomima. Neurološki poremećaji mogu uticati na govor, pokrete, disanje ili mentalne sposobnosti, ovisno o vrsti poremećaja i zahvaćenim dijelovima tijela. Međutim, najčešći simptomi poremećaja nervnog sistema mogu biti:

• Stalna ili jaka glavobolja
• Napadi ili drhtanje bez vidljivih nadražaja
• Poremećaji u govoru, nejasan govor
• Poremećaj kretanja, spori ili nespretni pokreti, ataksija
• Ukočenost mišića, slabost ili gubitak snage
• Bol u leđima koja se širi u stopala, nožne prste ili druge dijelove tijela
• Zamagljen, oslabljen ili dvostruki vid
• Utrnulost ili trnci u bilo kojem dijelu tijela
• Neobjašnjiva mučnina ili povraćanje
• Gubitak pamćenja, zbunjenost i slabljene kognitivnih sposobnosti
• Problem s ravnotežom ili nedostatak koordinacije
• Promjene u ponašanju, poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

Navedeni simptomi takođe mogu ukazivati na druge vrste poremećaja, te ako osjetite bilo koji od simptoma, trebate se što prije javiti ljekaru. Neurološki pregled i daljnje pretrage mogu pomoći u postavljanju pravovremene dijagnoze. 

Neurološki poremećaji

Brojni su i različiti uzroci neuroloških poremećaja, kao što su povrede mozga ili kičme, genetske predispozicije (Huntingtonova bolest), infekcije (meningitis) ili degenerativne promjene (Alchajmerova bolest). Neki od poremećaja su česti (migrena), dok su drugi rijetki (Guillain-Barreov sindrom). U nastavku slijede neki od poremećaja koji se najčešće liječe u ACIBADEM-u:

Tumori mozga

Mogu nastati u samom mozgu (primarni tumor mozga) ili migrirati iz karcinoma koji se nalazi drugdje u tijelu (sekundarni tumor mozga). Primarni tumori mozga obično se nazivaju prema tipu uključenih ćelija: gliomi, meningeomi, akustični neuromi, adenomi hipofize, itd. Postoji više od 120 vrsta tumora mozga, a nisu svi zloćudni. Klasificiraju se u 1-4 stepena, ovisno o tome koliko se tumorske ćelije razlikuju od normalnih. Tumori 1. i 2. stepena ne smatraju se malignim, dok su tumori 3. i 4. stepena maligni:

• Benigni tumori mozga. Obično rastu sporo i ne šire se na druga područja. Međutim, benigni tumori mozga takođe mogu pritiskom na okolna tkiva uzrokovati simptome. Meningiom je najčešći tip tumora mozga i u većini slučajeva je dobroćudan. Kraniofaringiomi, švanomi, kraniofaringiomi, hemangioblastomi i gliomi niskog stepena takođe su primjeri benignih tumora. Iako rijetko, neki benigni tumori mogu prijeći u maligne.
• Maligni tumori mozga. Najčešće brzo rastu i šire se. Astrocitomi, oligodendrogliomi, glioblastomi najčešći su tipovi malignih tumora mozga. Glioblastoma multiforme je agresivna vrsta tumora koja brzo raste i zahvata i okolna područja. 
• Tumori hipofize. Nastaju u hipofizi koja je odgovorna za otpuštanje hormona u tijelo. Tumori hipofize klasificiraju se kao benigni adenomi hipofize i maligni karcinomi hipofize.

Simptomi tumora mozga slični su za sve vrste. Najčešći simptom je glavobolja uzrokovana povećanim intrakranijalnim pritiskom. Kod nekih pacijenata bilježe se i povraćanje ili napadi. Ovisno o veličini i položaju tumora, mogu se uočiti neki lokalizirani simptomi, kao što su hemipareza, jednostrana slabost, smetnje vida, problemi s ravnotežom, mentalne promjene i promjene u ponašanju. Ako se sumnja na rak mozga, neurološki pregled i različite slikovne metode pomažu u dijagnosticiranju bolesti. MRI skeniranje omogućuje iskusnim ljekarima ne samo da vide tumor već i da procijene tip kao i da potvrde je li tumor dobroćudan ili zloćudan i to uz 92-93% tačnosti.

Epilepsija i napadi

Epilepsija je neurološki poremećaj koji se odlikuje abnormalnom moždanom aktivnošću koja uzrokuje neprovocirane napade. Postoje različiti tipovi epileptičkih napada, koji variraju od praznog pogleda na nekoliko sekundi do grčeva i trzavih pokreta cijelog tijela. Mogu se klasificirati kao žarišne ili generalizirane, ovisno o tome potiču li iz jednog ili više područja mozga. Pouzdana dijagnoza temelji se na detaljnoj medicinskoj istoriji pacijenta, napadima i obrascima njihove pojave, nakon čega slijede različite dijagnostičke pretrage. Pretrage mogu uključivati EEG (elektroencefalografiju), kranijalnu MRI (magnetsku rezonancu), PET, SPECT uz neuropsihološku procjenu.

Parkinsonova bolest

Parkinsonova bolest (PD) progresivni je degenerativni poremećaj centralnog nervnog sistema. Uzrokuje ga gubitak moždanih ćelija koje proizvode neurotransmiter zvan dopamin. Simptomi Parkinsonove bolesti mogu uključivati drhtaje, spore pokrete, krutost mišića, probleme s ravnotežom, koordinacijom i držanjem tijela. Takođe, pacijenti mogu imati probleme sa spavanjem i govorom, promjene u rukopisu, poteškoće s prehranom, kognitivna i mentalna oštećenja. Simptomi Parkinsonove bolesti negativno utiču na kvalitet života. U uznapredovalom stadijumu, pacijentima najčešće treba osigurati pomoć u svakodnevnom životu.

Cerebrovaskularne bolesti

Cerebrovaskularne bolesti uključuju širok raspon poremećaja povezanih s krvnim sudovima i protokom krvi u mozgu. Stenoza (suženje krvnih sudova) može uzrokovati probleme s cirkulacijom i krvne ugruške. Kada mozak prestane da dobija kiseonik, dolazi do oštećenje mozga i moždanog udara. Odjel za neurologiju i neurohirurgiju u ACIBADEM bolnicama liječi sve vrste cerebrovaskularnih bolesti, uključujući i:

• Cerebralne aneurizme. Aneurizma je slaba, tanka tačka u krvnom sudu u mozgu. Ako pukne može uzrokovati krvarenje opasno po život. 
• Arteriovenske malformacije (AVM). AVM predstavlja skupinu abnormalno zamršenih sudova u mozgu. Ako se ne liječe, mogu se povećati i pući.
• Kavernozne malformacije. Cerebralna kavernozna malformacija je formiranje abnormalnih krvnih sudova u mozgu koji mogu curiti ili krvariti.

Hernija diska

Spinalni diskovi imaju funkciju jastučića koji apsorbuju pritisak između pršljenova koji tvore kičmu. Sastavljeni od hrskavice i vezivnog tkiva, zdravi diskovi između pršljenova mogu izgubiti svoju fleksibilnost, istrošiti se i pohabati. Degeneracija može biti uzrokovana starenjem, neaktivnim načinom života, dizanjem teških tereta ili traumama i nezgodama. Nakon toga, diskovi kičme mogu štrčati ili se izbočiti, što rezultira hernijom diska ili izbočenjem diska. Štaviše, hernija diska može iritirati ili stisnuti neke korijene nerava, uzrokujući bol u leđima ili bol koja počinje u vratu i proteže se prema rukama ili nogama. Osoba počinje osjećati obamrlost, slabost, gubitak čula dodira i oslabljene motoričke sposobnosti u dijelovima tijela povezanim sa zahvaćenim nervima. Kila se može pojaviti u bilo kojem dijelu kičme. Najčešće se razvija u vratu (cervikalna hernija diska) ili donjem dijelu leđa (lumbalna hernija diska).

MRI je metoda koja se najčešće koristi za dijagnosticiranje hernije diska, uz CT koji omogućuje bolju kvalitetu slike. Konačno, dijagnoza o tome jesu li nervi zahvaćeni ili ne, postavlja se elektromiografijom (EMG).

Neuralgija trigeminusa

Neuralgija trigeminusa manifestuje se epizodama iznenadnog, jakog bola lica. Pacijenti ga često upoređuju sa strujnim udarom. Nastaje zbog kompresije trigeminalnog nerva i može se osjetiti na različitim područjima lica. Bol kod neuralgije trigeminusa može trajati nekoliko sekundi i s vremenom se povećavati. Lijekovi protiv bolova obično ne mogu pomoći. Opcije liječenja mogu uključivati lijekove, operaciju i radiohirurgiju gama nožem.

Neurohirurške procedure

Neurohirurške procedure u liječenju kičme i mozga zahtijevaju izuzetan stepen preciznosti. Iz tih razloga bi pacijente trebalo uputiti u uspješne i dokazane zdravstvene centre opremljene vrhunskim tehnologijama u kojima rade iskusni timovi zdravstvenih stručnjaka koji mogu osigurati najbolji ishod. U ACIBADEM-u rade neki od najboljih neurohirurga u Turskoj, koji su specijalizirani za poddiscipline kao što su hirurgija kičme, neuroonkologija, neurovaskularna hirurgija i funkcionalna neurohirurgija. U njihovom radu veliku podršku osiguravaju najnovije tehnologije, uključujući intraoperativni MRI slikovni uređaj koji tokom operacije osigurava slike u stvarnom vremenu, neuronavigacijski sistem za prevenciju oštećenja nerava i radiohirurški ICON gama nož. Operacija baze lobanje uspješno se izvode za tumore mozga kao što su meningeomi, hordomi, švanomi te vaskularne malformacije baze lobanje poput aneurizme, arteriovenskih i kavernoznih malformacija.

Neki od najčešćih tipova neurohirurških zahvata koji se izvode u ACIBADEM-u navedeni su u nastavku:

Hirurško liječenje tumora na mozgu

Hirurško liječenje tumora na mozgu glavna je opcija. Cilj je ili potpuno ukloniti tumor ili, ako se tumor nalazi na osjetljivom području, resektirati što je više moguće bez uticaja na vitalne funkcije. Ovisno o slučaju, operacija može uključivati kraniotomiju ili manje invazivne postupke kao što je neuroendoskopija. Budući da je potpuna resekcija tumora ključna za preživljavanje, pacijenti s rakom mozga trebaju odabrati vještog hirurga i iskusan neurohirurški centar. Danas napredne tehnologije olakšavaju rad neurohirurzima i osiguravaju veću stopu uspješnosti i sigurnosti po pacijenta. Imamo na hiljade uspješnih priča pacijenata s tumorom na mozgu koji u ACIBADEM na liječenje dolaze iz cijelog svijeta.

Hirurško liječenje epilepsije

Od svih pacijenata s epilepsijom, nekih 20-30% pacijenata ima epilepsiju rezistentnu na lijekove ili refraktornu epilepsiju. To znači da se napadi ne mogu kontrolisati lijekovima. Za neke od ovih pacijenata operacija može biti alternativa. U ACIBADEM-u se izvode različite vrste operacija epilepsije:

• Fokalna resekcija: izrez manjeg područja u mozgu gdje se javljaju napadi
• Kalozotomija korpusa: rezanje nervnih vlakana između dviju hemisfera mozga u cilju sprječavanja širenja napada
• Hemisferoktomija: prekid povezanosti jedne hemisfere mozga s drugom u slučajevima kada je jedna strana mozga oštećena
• Stimulacija vagusa: postavljanje elektrode na nerv vagus

Ovisno o slučaju, svrha hirurškog liječenja epilepsije je eliminisati napade, smanjiti njihovu učestalost ili smanjiti intenzitet tih napada.

Hirurško liječenje Parkinsonove bolesti (duboka stimulacija mozga)

Duboka stimulacija mozga (DBS) je operacija koja se izvodi za kontrolu simptoma Parkinsonove bolesti kada lijekovi ne daju rezultate. Operacija uključuje ugradnju elektroda u određeno područje mozga kako bi se regulisala električna aktivnost koja je zbog bolesti poremećena. Područje se precizno određuje tomografijom mozga i MR snimkama. DBS operacija je održiva opcija za pacijente u uznapredovaloj fazi Parkinsonove bolesti koji su rezistentni na lijekove ili imaju previše nuspojava. Mnogima od njih operacija osigurava priliku za bolji i kvalitetniji život.

Cerebrovaskularna hirurgija

Trenutno se cerebrovaskularne bolesti mogu uspješno liječiti u savremeno opremljenim zdravstvenim centrima u kojima rade iskusni timovi specijalista. Moždani udar, aneurizme mozga, arteriovenske malformacije, kavernozne malformacije i drugi neurovaskularni poremećaji koji zahtijevaju hirurški zahvat, rutinski se liječe u ACIBADEM-u, bez obzira na složenost slučajeva. Za optimalne rezultate mogu se koristiti minimalno invazivne tehnike, endovaskularne metode, mikrohirurgija i radiohirurgija.

Gama nož – radiohirurgija

Gama nož je neinvazivni alat za stereotaktičnu radiohirurgiju (SRS) bez rezova. Koristi višestruke zrake koji se precizno usmjeravaju na bolesne ćelije. Gama nož uređaj može se koristiti za liječenje različitih bolesti mozga, uključujući:

• Benigni ili maligni tumori mozga jasnih rubova
• Funkcionalne probleme, kao što je Parkinsonova bolest i neuralgija trigeminusa
• Vaskularne bolesti mozga, poput arteriovenskih malformacija i kavernoma

Liječenje hernije diska (discektomija)

Ako je pacijentu dijagnosticirana hernija diska, ljekar može preporučiti kratko razdoblje mirovanja, protivupalne lijekove, lijekove protiv bolova, fizikalnu terapiju, razne vježbe i epiduralne injekcije steroida. Ne pomogne li konzervativno liječenje ili se simptomi pogoršaju, pacijentu može pomoći hirurško liječenje. Discektomija je vrsta operacije koja se izvodi radi ublažavanja kompresije nerva tako što se dio hernije diska ukloni (djelimična discektomija) ili se ukloni čitava. Tokom operacije, hirurzi moraju biti vrlo pažljivi kako bi odvojili nerve i otkrili tkivo diska te izbjegli bilo kakva druga oštećenja. Danas je moguće bolje zaštititi nerve endoskopskim zahvatima ili mikrodiscektomijom koja se sprovodi mikroskopskim pristupom. U ACIBADEM-u najčešće biramo minimalno invazivnu discektomiju koja pacijentu osigurava brži i lakši oporavak i povratak svakodnevnim obavezama.

Hirurško liječenje neuralgije trigeminusa

Kada lijekovi ne mogu pomoći kod simptoma neuralgije trigeminusa, mogu se razmotriti i različite hirurške mogućnosti. Za smanjenje ili uklanjanje bola može se primijeniti mikrovaskularna dekompresija (MVD), rizotomija, balonska kompresija. Moguće je i liječenje gama nožem. 

Zašto odabrati ACIBADEM?

Našim pacijentima osiguravamo i sljedeće pogodnosti:

• Sveobuhvatnu neurološku njegu multidisciplinarnog tima stručnjaka;
• Pristup naprednim medicinskim, hirurškim i minimalno invazivnim rješenjima;
• Liječenje složenih i zahtjevnih neuroloških bolesti i poremećaja;
• Najnovije tehnologije koje osiguravaju najveću sigurnost i efikasnost;
• Pacijentima iz cijelog svijeta osiguravamo usluge vrhunske kvalitete svjetski poznatog zdravstvenog brenda.