Kardiologija i kardiološki postupci

Kardiologija i kardiološki postupci

Centar za njegu srca Acıbadem kvalitetom svojih usluga svjetskog nivoa osigurava izuzetnu podršku i postupke u liječenju bolesti srca u Turskoj. Koristimo najsavremenije tehnologije i osiguravamo i najcjelovitije metode dijagnosticiranja i liječenja kardiovaskularnih bolesti.

U našem centru za njegu srca, timovi kardiologa i kardiohirurga svojim „timskim pristupom“ osiguravaju najefikasniju njegu koja je doista „usmjerena na pacijenta“.

U centru osiguravamo neinvazivne pretrage i postupke minimalno invazivne interventne kardiologije, dijagnostiku te liječenje, elektrofiziološku studiju, nuklearnu kardiologiju, Flash CT, PET-CT, MRI srca, EKG i sportski EKG, ECO, koronarnu angiografiju i angiografiju zgloba.

Izvodimo minimalno invazivne operacije i složene operacije kao što su koronarna angioplastika i primjena stenta, bajpas hirurgija, TAVI, postupak kateterske ablacije i tako dalje.

Najčešća srčana oboljenja

Bolest koronarne arterije

Bolest koronarnih arterija jedna je od najčešćih bolesti srca. Krv može slobodno da prolazi kroz zdravu koronarnu arteriju, što omogućava opskrbu srca krvlju bogatom kiseonikom.

Bolest koronarnih arterija jedna je od najčešćih bolesti srca. Krv može slobodno da putuje kroz zdravu koronarnu arteriju, što srcu omogućava potrebnu krv bogatu kiseonikom.

Visoka razina holesterola i visoki krvni pritisak te pušenje mogu oštetiti unutrašnjost arterija, što rezultira nakupljanjem plaka unutar arterijskih zidova koji ometa protok krvi. Ovakvo stanje signal je za početak koronarnog oboljenja.

Što se više plaka nakuplja u arteriji, to arterija postaje uža, te se dodatno smanjuje količina krvi koja teče u srce. Time srce gubi kiseonik, što uzrokuje bolove u grudima.

Sužena arterija koja je u potpunosti blokirana krvnim ugrušcima uzrokuje srčani udar (infarkt miokarda). Nedostatak krvi bogate kiseonikom dovodi do trajnog oštećenja srčanog mišića.

Srčani udar

Srčani udar počinje kada se blokira koronarna arterija koja hrani srce ili bilo koju od arterijskih grana. Rezultat je nepovratno oštećenje srčanog mišića ili fatalni srčani udar. Srčani udari su najozbiljniji od svih koronarnih bolesti srca.

Dva su glavna uzročnika koji povećavaju rizik srčanog udara: “nepromjenjivi rizici” i “promjenjivi rizici”. Nepromjenjivi rizici uključuju genetičke uzročnike, dob, i muški spol. Muškarci i svi oni čiji članovi porodice imaju povijest ranih srčanih udara pod većim su rizikom. Rizici se takođe povećavaju s godinama.

Druga grupa su “promjenjivi rizici”. Smanjenje ovih rizičnih uzročnika potpuno zavisi od truda pojedinca. Pušenje, visok krvni pritisak (hipertenzija), dijabetes, visok nivo masnoća u krvi, i gojaznost uključeni su u ovu grupu uzročnika.

Primarni simptom srčanog udara je bol u grudima. Kod klasičnih slučajeva infarkta, ovaj bol je jak i razarajući. Rana intervencija je posebno važna, kao i svjesnost simptoma koja omogućava pojedincu da potraži zdravstvenu pomoć bez gubljenja vremena.

Bolesti srčanog zaliska

Srce ima 4 zaliska koji se neprestano i kontinuirano otvaraju i zatvaraju. Nepravilno otvaranje i zatvaranje zaliska može rezultirati oboljenjem srčanog zaliska.

Bolesti zaliska mogu biti kongenitalne ili razvijene nakon reumatizma u djetinjstvu, ili kalcifikacije u kasnijem dobu.

Subjektivne tegobe mogu varirati ovisno o tome koji zalistak je obolio. S povećanjem subjektivnih tegoba, pojavljuju se i simptomi. Ti simptomi su zamor, brzo umaranje, palpitacije, osjećaj blokiranosti, gubitak vazduha, i otečena stopala koja signaliziraju edem u tijelu.

Prije bilo kakvih tegoba, bolest zaliska može se slučajno dijagnosticirati ako doktor čuje šum na srcu. Kako se tegobe pojačavaju, može se postaviti dijagnoza upotrebom specijalnih dijagnostičkih tehnika: elektrokardiografija, rendgenska snimka grudi, ehokardiografija i kateterizacija srca.

Aritmije

Kod aritmije problemi nastaju kao rezultat promjene pulsa. Iako se aritmije uglavnom viđaju kod pacijenata koji imaju postojeći srčani poremećaj, mogu se razviti i kod ljudi koji nemaju zdravstvenih problema.

Neki oboljeli nisu ni svjesni ovih problema, i dobiće dijagnozu samo nakon rutinske pretrage ili nakon elektrokardiograma (EKG) napravljenog iz nekog drugog razloga. Međutim, značajan broj pacijenata konsultuje svog ljekara povodom tegoba palpitacije, nepravilnih otkucaja srca, neprirodnog osjećaja u grudima, osjećaja praznine, vrtoglavice, nesvjestice, manjeg kapaciteta pri naporu i nedostatka daha.

Endokarditis

Endokarditis je mikrobna inflamacija unutarnjeg sloja srca, koji se naziva endokard, a koji takođe uključuje i srčane zaliske. Simptomi variraju ovisno o inficiranom dijelu srca i vrsti bakterije koja uzrokuje infekciju.

Pacijentima se intravenozno daju antibiotici najmanje 4-6 sedmica. Operacija je opcija kod zatajenja rada srca izazvanog endokarditisom ili uslijed ekspulzije krvnog ugruška.

Neophodno je uvesti terapiju za endokarditis. Srčani bolesnici osobito se trebaju paziti.

Kardiomiopatije (bolesti srčanog mišića)

Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 1995, kardiomiopatije su bolesti srčanog mišića koje rezultiraju srčanom disfunkcijom. Postoje 4 grupe kardiomiopatija:

1. Dilatirane kardiomiopatije
2. Hipertrofične kardiomiopatije
3. Restriktivne kardiomiopatije
4. Aritmogene kardiomiopatije desne ventrikule

Postoji mnogo uzročnika koji uzrokuju kardiomiopatije, uključujući bolest koronarne arterije, bolest srčanog zaliska, hipertenzija, infekcije sistema, metaboličke bolesti, genetički razlozi i različite vrste trovanja.

Operacija može biti izvedena u slučajevima kad lijekovi ili intervencije ne mogu biti primjenjeni.

Bolesti velikih krvnih sudova

Aneurizme abdominalne aorte: Oštećenje zida aorte uzrokuje da se najveća arterija koja izlazi iz srca proširi na 1,5 puta svoje prvobitne veličinu u području trbuha. Češće se opaža kod starijih muškaraca. Javlja se u 2-3 slučaja na svakih 10 hiljada ljudi.

Pušači i osobe s nasljednom aneurizmom, starije dobi ili visoke osobe, s začepljenem arterija, visokog holesterola ili s hroničnim plućnim bolestima te hipertenzijom, izloženiji su riziku od nastanka aneurizme abdominalne aorte.

Najčešće, aneurizma abdominalne aorte nema nikakve simptome. Bolest se obično dijagnosticira kad pacijent dođe na kontrolne preglede zbog neke druge zdravstvene smetnje. Približno 25% pacijenata može imati kontinuirane ili povremene bolove u trbuhu.

Aneurizma torakalne aorte: Ovo su aneurizme koje se formiraju u aorti, u području grudi. Lokalizirano proširenje od oko 4 cm naziva se aneurizma. 1-1.5% pacijenata s torakalnom aneurizmom ima 65 ili više godina.

Pacijenti dobi 65 godina i stariji skloniji su ovoj bolesti. Torakalna aneurizma može biti pokrenuta disekcijom aorte, nasljednom aneurizmom, bolešću vezivnog tkiva (Marfan sindromom), traumom i infektivnim bolestima.

Aneurizme torakalne aorte obično ne daju nikakve simptome. Široke aneurizme mogu izazvati bol u grudima, leđima i trbuhu. Subjektivne tegobe sliče na tegobe kod srčanog udara. Međutim, drugi simptomi mogu uključiti i disfoniju, otežano gutanje, kašalj, povraćanje i krvarenje. Iznenadna pojava ovih simptoma može ukazivati na urgentnu situaciju poput pucanja aorte.

Disekcija: Aortna disekcija je naprsnuće u zidu aorte. Kliničke manifestacije mogu varirati ovisno o lokaciji aortnog naprsnuća.

Kod većine pacijenata, stanje je uzrokovano hipertenzijom. Može se razviti i kao rezultat različitih bolesti poput aortne aneurizme, bolesti kolagenog tkiva, aortne stenoze, aortne koarktacije i drugih zdravstvenih tegoba koje se vezuju uz aortu. Simptomi često počinju naglim, jakim bolom u grudima i bolom u leđima koji je opisan poput ubadanja. Od propratnih tegobe mogu se javiti i perspiracija, osjećaj hladnoće, mučnina i povraćanje.

Periferne embolije: periferna vaskularna bolest (PVD) je uskost ili sužetak vena koje nisu koronarne a koje snabdijevaju srce kiseonikom. Sužetak je toliko veći da organi ne primaju dovoljno krvi.

Dijabetes, dugoročna hipertenzija, dugoročni poremećaj metabolizma lipida, istorija ateroskleroze (krutost krvnih žila) u porodici, giht, nedovoljno vježbe i ovisnost o nikotinu neki su od rizičnih uzročnika.

Najčešća tegoba je bol. Međutim, odlike bola se razlikuju: Ljudi sa suženjem osjećaju bol nakon što malo prošetaju. Kako se suženje pojačava, udaljenost koju mogu prijeći se smanjuje. Obično je bol nalik grčevima. Međutim, nestaje nakon odmora od 2-5 minuta.

Suženje vena (venska tromboza): Suženje vena uzrokovano malim ugruškom u veni ponekad ne daje nikakve simptome. Međutim, i najmanji ugrušak može biti opasan po život u ovisnosti o lokaciji. Hirurške tehnike primjenjuju se na pacijentima koji ne reaguju na zdravstveni tretman, koji su pod rizikom gangrene i koji imaju intenzivne plućne embolije.

Proširene vene

Proširene vene definiraju se kao proširenje, izduženje i uvijanje vene u nozi. Primjećene su kod 10-20% populacije. Vjerojatnoća pojavljivanja proširenih vena proporcionalna je dobi. Svaka druga osoba starija od 50 godina ima probleme s proširenim venama.

Postoje 4 tipa proširenih vena:

Paukova mreža: Ove vene pojavljuju se na površini kože. Promjera su 1 mm ili manje, ne mogu se osjetiti na dodir, obično su crvene boje. To su rasprostranjene linearne forme u obliku zvijezde ili paukove mreže i mogu se proširiti na cijelu nogu.

Retikularno proširenje: Teško je osjetiti ovaj tip proširenih vena koje su blago otečene na koži, promjera su manjeg od 4 mm i plave boje.

Proširene velike vene (proširena Saphena): Ovo su proširene vene koje se lako osjete i vide, i koje formiraju velike uvoje uz veliku i malu saphenu. Promjera su manjeg od 3 mm. Kako prolaze ispod kože, obično ne mijenjaju boju kože. Vidljiv je samo zelenkast odraz. Otekline se istaknu kod stajanja i nestanu kada se podignu noge, u ležećem položaju.

Proširena duboka velika vena: Ove vene nalaze se u dubljim slojevima noge. Proširene vene ne mogu se uočiti na koži, ali ipak uzrokuju edem i remete cirkulaciju u nozi.

Češće se javljaju kod žena nego kod muškaraca i kod ljudi s istorijom proširenih vena u porodici. Proširene vene takođe se mogu pojaviti i kao rezultat gojaznosti, starenja, trudnoće, menopauze, pretjeranog stajanja, sužetaka i poremećaja zaliska u dubokoj veni.

Tačan uzrok proširenih vena nije poznat. Primarni uzrok je povećanje vene uslijed strukturne deformacije zida vene. Ovo vodi ka obrnutom protoku krvi uslijed nepravilnog rada zaliska vene. Obrnuti protok krvi otežava vraćanje krvi do srca i postepeno povećava pritisak u veni. Povećan pritisak zatim povećava venu i stvara začarani krug.

Proširene vene takođe mogu imati i rijetke uzroke. Kod pojedinaca koji imaju suženu duboku venu, površinska vena koja prenosi 10% krvi u nogu preuzima čitav proces povratka venske krvi u nogu. Stoga se promjer mijenja i formira proširene vene.

Zdravstvene usluge u Acıbadem zdravstvenim centrima

Usluge koje ACIBADEM Heart Care Services nudi:

Kardiovaskularna embolija

• Test opterećenja
• Koronarna CT angiografija
• Perfuzijska scintigrafija miokarda
• Pozitronska emisijska tomografija
• Koronarna angiografija
• Primjena koronarnog stenta i balonske angioplastike
• Koronarni bajpas
• Robotski koronarni bajpas
• Koronarni bajpas s malim rezom

Bolesti srčanog zaliska

• Ehokardiografija
• Angiografija i kateterizacija
• Perkutana valvuloplastika
• TAVI metoda kateterizacije i implantacija aortnog ventila
• Robotizovana hirurgija ventila
• Hirurgija zaliska malom incizijom

Aritmije

• Holter praćenje
• Dijagnostički elektrofiziološki studij (EPS)
• Kateterska ablacija
• Ugradnja trajnog i privremenog pejsmejkera
• Implantacija AICD-a
• Implantacija trokomornog pejsmejkera

Vaskularne bolesti aorte

• Endovaskularni popravak aneurizme (EVAR)
• Endovaskularni popravak torakalne aneurizme (TEVAR)
• Hibridni tretman
• Hirurški popravak
• TAVI

Periferne embolije

• Doppler ultrazvuk
• BT angiografija
• Magnetska rezonanca (MRI)
• Digitalna subtrakciona angiografija (DSA)
• Aplikacija stenta u karotidnoj aorti (CAS)
• Endarterektomija u karotidnoj aorti (CEA)
• Periferni hirurški bajpas
• Periferni endoluminalni bajpas

Bolesti vena

• Transdermalni laser
• Skleroterapija
• Operacije varikoznih vena
• Laserske operacije vena (EVLA)

Kardiomiopatije

• Interventna ablacija
• Hirurgija

Kongenitalne bolesti srca

• Pedijatrijska kardiologija
• Pedijatrijska kardiohirurgija
• Liječenje kongenitalnih srčanih bolesti kateterizacijom
• Liječenje prirođenih srčanih bolesti

Rehabilitacija srčanih bolesnika

Zašto izabrati Centar za njegu srca Acıbadem?

Od 2002. godine, ACIBADEM Zdravstvena grupacije kontroliše medicinski i administrativni učinak preko raznih pokazatelja. Pošto su sigurnost i zadovoljstvo pacijenta glavni prioriteti, ACIBADEM posmatra rezultate iz oblasti njege srca – i svih drugih područja – kao vodič za pružanju bolje njege pacijentima.

– “Euroscore” kriterij pokazuje da je očekivana stopa mortaliteta kod operacija na otvorenom srcu 3,8%, dok u ACIBADEM-u taj postotak iznosi 1.6%.

– “Euroscore” kriterij pokazuje da je očekivana stopa mortaliteta kod koronarnog bajpasa 2,7%, međutim u ACIBADEM-u je to tek 1.0%.

Operacije na starijim osobama, dijabetičarima, ili pacijentima sa dosjeom srčanih zastoja, i zastoja u radu bubrega, jetre i pluća suočavaju se s većim rizicima. Postoje različite ocjene rizika za objektivnu evaluaciju pacijenta, uzimajući sve uzročnike u obzir. Kod ovih ocjena  računaju se ponderisani brojevi. “Euroscore” je najčešće korišteni sistem ocjenjivanja.

ACIBADEM  osigurava usluge prema najvišim standardnima savremenog dijagnosticiranja, liječenja i potpore svim pacijentima s bolestima kardiovaskularnog sistema.

Robotska hirurgija: najnovije tehnologije za njegu srca

Robotska i minimalno invazivna kardiohirurgija

Robotska hirurgija srca zahtijeva napredne tehnike i podstrukturu, i koristi se u jako ograničenom broju zdravstvenih centara u svijetu, uključujući SAD. Bolnica ACIBADEM Maslak pionir je u robotskoj kardiohirurgiji. Postupci u robotskoj kardiohirurgiji koji se obavljaju i u Turskoj:

Postupci koje u bolnici ACIBADEM Maslak provodi da Vinci robot:

• Po prvi put u svijetu – Aneurizma (baloniranje) lijeve komore
• Prvi komplikovani popravak mitralnog ventila u Turskoj
• Prva zamjena mitralnog ventila.

Koronarni bolesnici bez vaskularnih oboljenja rutinski se operiraju robotskom metodom, pod uslovom da su njihove anatomske strukture prikladne. Nadalje, popravak mitralnog ventila, dopuna mitralnog ventila i intervencije trikuspidalnog ventila takođe se mogu izvesti kod pacijenata s odgovarajućom anatomskom strukturom. Stopa uspješnosti u robotskoj kardiohirurgiji je 90%.

Zašto robotska – minimalno invazivna kardiohirurgija?

• Manje krvarenja
• Smanjena potreba za transfuzijom
• Manje boli
• Manji rizik od infekcije
• Brži otpust iz bolnice
• Brži oporavak
• Manji ožiljci

Prednosti robotske i minimalno invazivne hirurgije

Stopa uspješnosti ovakvih operacija raste: zahvaljujući 3D kameri, omogućen je jednostavan pregled lokacija koje se teško mogu nadzirati. Dodatno, ruke robota mogu se okretati za 540 stepeni i kretati se u 6 smjerova. Budući da su uređaji koji se koriste jako mali, mogu pristupiti do mjesta do kojih ljudska ruka ne može. Na primjer, ovom metodom povećava se uspješnost fiksiranja srčanog zaliska. Pacijent trpi manji bol: Budući da se operacija izvodi s malim rezovima, pacijenti osjećaju manji bol u odnosu na otvorenu operaciju. Na koži nema većih hirurških ožiljaka: budući da se zahvati izvode iz 3 ili 4 rupe od 8 milimetara, na koži ne ostaje estetski neugodan ožiljak. Razdoblje hospitalizacije je kraće: zahvaljujući manjoj operacijskoj sekciji i manjem gubitku krvi, pacijenti mogu dobiti otpust u roku od 1-2 sedmice i kod najkomplikovanijih operacija. Brži povratak na posao i društveni život: Minimalna šteta za vrijeme operacije. Tako je pacijentu puno lakše i brže izići iz kreveta i ponovno se uključiti u uobičajene aktivnosti. Smanjeno krvarenje: Zone krvarenja mogu se jasno vidjeti zahvaljujući 3D kamerama visoke rezolucije koje mogu povećati mjesto operacije. Dakle, gubitak krvi je minimalan, i nema potrebe za transfuzijom.

Nema problema s grudnom kosti: Budući da ne treba rezati grudnu kost, nema rizika kao što je pomak ili infekcija grudne kosti. Bolnica Maslak pionirski je centar u robotskoj kardiohirurgiji. Prva u svijetu i u Turskoj izvodi operacije robotske hirurgije.

Dijagnoza i liječenje srčanih bolesti

Interventne metode

Koronarna angiografija: Najpouzdanija metoda koja se koristi za ispitivanje anatomske strukture arterijske konstrikcije i za pružanje funkcionalne procjene uz dodatne tehnike.

Metoda se koristi kod pacijenata čiji rezultati drugih pretraga upućuju na koronarnu konstrikciju, kod pacijenata kojima je predviđena ugradnja stenta ili balon angioplastika ili kod dijagnosticiranja i liječenje srčanih udara u hitnim situacijama.

Postupak se provodi u kateterskom laboratoriju, te pacijenta treba hospitalizirati. Pacijent ne osjeća nikakav bol za vrijeme zahvata, već samo toplotu koja se nekoliko sekundi širi cijelim tijelom zbog ubrizgavanja radioprozirne tvari. U normalnim uslovima postupak je kratak, traje samo 5 do 10 minuta.

Izuzetno niska stopa smrtnosti kada ga provodi iskusno osoblje u našim centrima (< 0,1%).

Nakon zahvata, pacijent ostaje u bolnici i treba ga nadzirati 2 do 6 sati.

Angiografija zgloba: Angiografija ima ključnu ulogu u dijagnosticiranju kardiovaskularnih bolesti. Zahvaljujući najsavremenijim tehnologijama, može se sprovesti iz zgloba umjesto iz ingvinalne regije. Ako ima suženja u venama u ingvinalnoj regiji ili ako ingvinalna regija nije prikladna zbog prekomjerne težine, poželjno je provesti angiografiju zgloba.

Može se koristiti kod 99 posto pacijenata. Venske komplikacije kod bolesnika vrlo rijetko se registruju. Nakon zahvata pacijent može sjediti, hodati i jesti. Pacijent se može vratiti svakodnevnim aktivnostima istoga dana.

Liječenje

Primjena koronarne angioplastike i ugradnja stenta: Koronarna angioplastika (balonska endarterektomija) proširenje je lokalnih suženja u koronarnim arterijama nehirurškim metodama. Uvodi se “žica za vođenje” i gura se od ingvinalne aorte do koronarnih vena. Ispuhani balon klizi kroz ovu žicu dok ne dođe do suženog područja. Kada se balon napuhne izvana (približno 3 cm u dužinu i 3-4 cm u širinu), suženje u koronarnim venama se otklanja.

Ipak, nisu sve koronarne konstrikcije prikladne za ovu metodu. Neki pacijenti mogu trebati operaciju premosnice, dok će drugima lijekovi za srce biti efikasan i siguran oblik liječenja. Takve odluke trebaju donositi samo relevantni stručnjaci.

Bypass hirurgija: Ovisno o stepenu suženja arterije, ljekar može preporučiti intervenciju za ugradnju koronarne arterijske premosnice. Intervencijom se koriguje protok krvi koja stiže u srce, za zdraviji život. Operacija ugradnje koronarne premosnice može pružiti drugu priliku vašemu srcu i vašem životu.

Premosnica koronarne arterije ponovno dovodi krv u srce jer stvara drukčiji put, a ne sužena arterija. U slučaju više od jedne sužene arterije, potrebno je ugraditi više od jedne premosnice.

Arterija koja se koristi za premosnicu, takođe poznata kao graft, uzima se iz grudi, ruke ili noge i pričvršćuje se na suženu koronarnu arteriju. Najčešće korišteni transplantati su unutarnje torakalne arterije, aorta s ruku i vena s nogu. Budući da područja nastanka ovih vena imaju dodatne vene, njihovo uklanjanje ne utiče na cirkulaciju krvi u tijelu.

Hirurgija malih incizija: Endoskopska hirurgija minimalno je invazivna metoda u kojoj se operacija na otvorenom srcu izvodi posebnim endoskopskim uređajima kroz mali rez napravljen u predjelu grudnog koša. Tokom operacije hirurg prati sve hirurške instrumente. U međuvremenu, endoskopska kamera može se koristiti za pregled područja operacije.

Ugradnja koronarne premosnice endoskopskom metodom može se koristiti za popravak zalistaka, implantaciju zaliska, popravak defekta ventrikularnog septuma i ablaciju u liječenjue ritma.

U poređenju s otvorenom operacijom, mobilnost je veća, a ožiljci zacjeljuju mnogo brže. Nakon operacije pacijenti se mnogo ranije vraćaju na posao i nastavljaju s aktivnim životom. Međutim, struktura zida grudne kosti i anatomija srca moraju biti prikladni za ovu metodu.

TAVI: Transkateterska implantacija aortnog zaliska (TAVI) uključuje implantaciju aortnog zaliska metodom kateterizacije i bez potrebe za otvorenom operacijom. Biološki srčani zalisci koriste se u operacijama ugradnje implantata zaliska i u Turskoj. U TAVI metodi, biološki ventil stavlja se u ovojnicu za stent i kada se otvori, čvrsto se postavlja na područje implantata ventila.

Dvije različite tehnike se mogu koristiti u ovoj metodi. U prvoj, slično angiografiji zaliska, zalistak se gura iz ingvinalnog područja prema srcu uz pomoć katetera. Postavljen na mjestu, mehanizam stenta se otvara. Druga tehnika koristi se kada postoji stezanje u ingvinalnoj regiji ili abdominalnoj regiji koja će se koristiti za pristup srcu. Uz mali rez od 4 do 5 cm na prednjem zidu grudne kosti, pristupa se krajnjoj tački srca. Zalistak se postavlja pomoću katetera gurnutog u srce. U obje metode nema potrebe za zaustavljanjem srca i otvorenim hirurškim zahvatom. Postupak se može završiti u lokalnoj anesteziji.

Nakon TAVI zahvata pacijent je pod nadzorom u bolnici. Pod normalnim uslovima, pacijent dobija antikoagulante i za 4-5 dobiva otpust. Nakon nekoliko dana odmora, pacijent se vraća na kontrolni pregled i nastavlja sa svakodnevnim obavezama. Metoda TAVI prvenstveno se preporučuje za visokorizične pacijente koji ne bi mogli izdržati otvorenu operaciju i implantaciju zaliska. Dodatno, može se koristiti kod pacijenata koji imaju druge prepreke za otvorenu operaciju. Metoda TAVI dokazano je efikasna jer pacijentima produžava život i poboljšava kliničku sliku.

Iako je TAVI relativno novorazvijena metoda, tehnološki razvoj, iskustva u primjeni i naučni rezultati pokazuju da postoji prostor za sve češću primjenu.

TAVI U ACIBADEM-u: TAVI postupak sprovodi se u eksperimentalnim okruženjima od 2002. godine, a od 2004. širom svijeta i na ljudima. Operacija se od 2010. godine uspješno vrši u nizu istaknutih centara u SAD-u i Evropi. U Turskoj je prvi puta korištena 2009. godine. Tim za kardiologiju i kardiovaskularnu hirurgiju ACIBADEM na raspolaganju ima potrebnu opremu za izvođenje ove nove, uspješne metode i sposobne stručnjake za uspješno provođenje TAVI postupka.

U zahvatu učestvuje tim sastavljen od brojnih stručnjaka iz različitih disciplina, uključujući kardiovaskularnu hirurgiju, kardiologiju, anesteziologiju te reanimaciju i radiologiju.

Dijagnoza i mogućnosti liječenja

Kao i kod drugih bolesti, rano otkrivanje i postavljanje dijagnoze srčanih bolesti od vitalne je važnosti za uspješno liječenje. Redovni pregledi i praćenje zdravlja vašeg srca prvi su uslovi za ranu dijagnozu. Centri za njegu srca ACIBADEM omogućuju dijagnosticiranje i liječenje pomoću najsavremenije opreme.

EKG

EKG je uređaj koji bilježi električnu aktivnost srca kako bi se ispitao srčani mišić i njegovo funkcionisanje. Koristi se za brze procjene, posebno u hitnim slučajevima.

EKG je važan alat u dijagnostici kardiovaskularnih bolesti, strukturnih anomalija i aritmija. Praćenje i tumačenje rezultata EKG-a brzo se sprovode.

EKG testovi opterećenja

Sistemski, specifični protokol primjenjuje se za test opterećenja za koji se koristi traka za trčanje. Temelji se na tumačenju EKG rezultata primljenih putem elektroda postavljenih na grudi tokom vježbanja. Test obično traje 5 do 10 minuta, ali varira ovisno o dobi i stanju pacijenta.

To je test koji prati obrazac rada srca pod naporom i koristi se za prepoznavanje embolija koje inače ne pokazuju simptome u svakodnevnom životu.

Čitanje EKG testa obavljaju iskusni ljekari kako bi se izbjeglo pogrešno tumačenje o nekim drugim bolestima sa sličnim nalazima.

Ehokardiografija

Ehokardiografija je alat za dijagnosticiranje i istraživanje koji omogućuje ispitivanje strukture, patologije i funkcija srca pomoću ultrazvučnih talasa.

Ehokardiografijom je moguće ispitati pokrete i šupljinu zida komore, rast srčanog mišića i srčanih zalistaka. Omogućuje i posmatranje strukture i funkcionalnosti implantiranih umjetnih zalistaka. Gotovo sve urođene srčane bolesti dijagnosticiraju se ovom metodom.

Za pacijenta nema štetnih nuspojava i jednostavno se koristi. Tokom postupka pacijent ne osjeća bol.

Nadzor putem holtera

Holter monitor se koristi za praćenje srčanog ritma ili krvnog pritiska pacijenta. Za EKG zapise i mjerenje krvnog pritiska koriste se zasebni uređaji veličine mobitela. Uređaji su pričvršćeni uz tijelo pacijenta obično 24 sata ili više. Uređaji kontinuirano mjere srčani ritam i krvni pritisak.

Obično se koristi za praćenje srčanog ritma i krvnog pritiska pacijenta u svakodnevnom životu. Ljekari koriste ovaj test ako sumnjaju na abnormalni srčani ritam ili neravnotežu krvnog pritiska.

Trans-telefonski nazdor

Uređaj za snimanje, sličan Holter uređaju, pričvršćen je na pacijenta za praćenje srčanih funkcija.

U normalnim okolnostima, Holter uređaji mogu ostati na pacijentu dva do tri dana. Međutim, kod pacijenata koji rijetko osjećaju nelagode, simptomi se možda neće pojaviti u razdoblju dok nose Holter uređaj. U takvim slučajevima može se koristiti telemedicinski uređaj koji radi trans-telefonski.

Stres ehokardiografija

Ehokardiografija snimljena tokom mirovanja određuje širinu srčane šupljine, defekte u kretanju zida i kontrakcijske funkcije srca. Može pomoći u indirektnoj dijagnostici koronarne arterijske bolesti. Takođe pomaže da se identificiraju druga stanja kao što su kardiomiopatija koja dopunjuje druge bolesti zalistaka, infekcije srčanih membrana, puknuće u aorti i pretjerano zadebljanje srca koje može uzrokovati bolove u grudima i teškoće u disanju.

Stres ehokardiografija može se koristiti zajedno s EKG testom opterećenja kako bi se utvrdilo mjesto vaskularne bolesti.

Perfuzijska scintigrafija miokarda

Perfuzijska scintigrafija miokarda koristi se uglavnom za prepoznavanje problema u nakupljanju krvi u srčanom mišiću. Pruža informacije o nakupljanju krvi u srcu u dva različita stanja, pod stresom (na primjer, tokom vježbanja), i mirovanja.

Scintigrafija miokarda može se koristiti za prepoznavanje ozbiljnih bolesti koronarnih arterija. Trenutna dijagnostička osjetljivost i preciznost u dijagnostici teških vaskularnih bolesti je oko 90 posto. Nalazi dobiveni tokom pretraga takođe pružaju informacije o riziku od smrtnosti, srčanim funkcijama i uznapredovalom zatajenju srca pacijenta, te podatke koji su važni za donošenje odluke o ispravnom toku liječenja.

Flash CT

Flash CT je radiološka dijagnostička metoda kojom se rendgenskim zracima stvara slika presjeka ispitivanog područja.

Kao radiološkadijagnostička metoda, Flash CT može dati slike svih dijelova tijela, osobito srca i pluća.

Srce se može skenirati za 250 milisekundi. U poređenju sa sistemima s jednom cijevi i jednim detektorom, daje dvostruko brže rezultate. Omogućuje skeniranje srca u 250 milisekundi, uz stopu tačnosti od 99%. (četvrtina vremena otkucaja srca). Dakle, čak i u slučajevima kada pacijent ima preko 100 otkucaja srca u minuti, nema potrebe za usporavanjem rada srca lijekovima. Flash CT od svih uređaja za skeniranje na tržištu emituje najnižu razinu zračenja. Skeniranje srca može se završiti uz 80 posto manje zračenja. Može se koristiti u rutinskim zahvatima kao neinvazivna kardiološka dijagnostička metoda.

MRI kardio test

MRI test osigurava vrijedne informacije o urođenim srčanim bolestima i srčanim šupljinama te omogućuje detaljnu procjenu struktura glavnih arterija koje ulaze i izlaze iz srca. Dopunjuje nalaze ehokardiografije bez ikakvoga štetnog uticaja na pacijenta. Pruža detaljne informacije u procjeni kardiovaskularnih suženja, opsegu učinka srčanog udara na srčane mišiće i stanju, vitalnosti i funkcionalnosti srca. MRI test ima najveću dijagnostičku osjetljivost u procjeni bolesti srčanog mišića i srčane mase.

Za razliku od tradicionalnih metoda snimanja, MRI ne sadrži zračenje i ultrazvučne valove. Tačne slike organa prikazuju se pomoću fizioloških parametara.

PET CT

PET CT je kardiološki pregled koji se temelji na scintigrafiji. Ova metoda se koristi za posmatranje vitalnosti srca. Koristi se uglavnom za dobivanje detaljnih informacija o funkciji i vitalnosti srčanih ćelija, i daje tačne rezultate o vitalnosti srčanog tkiva. Pruža smjernice kada treba odrediti je li operacija ugradnje premosnice korisna za visokorizičnog pacijenta.