Simptomi raka debelog crijeva i liječenje

Rak debelog crijeva treći je najčešći tip raka na svijetu. Prepoznavanje faktora rizika, simptoma i mogućnosti screeninga ključni su za uspješno liječenje.

Šta je rak debelog crijeva?

Kolorektalni karcinom (CRC), poznat je i kao rak crijeva, započinje abnormalnim rastom ćelija u debelom crijevu ili rektumu, uzrokujući rak debelog crijeva ili rak rektuma. Ljekari obično stavljaju rak debelog crijeva i rektuma u istu kategoriju jer imaju mnogo zajedničkih odlika. U većini slučajeva, rak debelog crijeva potiče od benignih izraslina, polipa, na unutarnjoj sluznici debelog crijeva. S vremenom, neki polipi mogu mutirati i transformisati se u kancerogena tkiva.

Koji su uzroci raka debelog crijeva?

Tačni uzročnici kolorektalnog karcinoma još uvijek nisu poznati, no pojedini faktori rizika povezuju se s ovom bolešću. Porodična istorija raka debelog crijeva ili raka jajnika, dojke i maternice u žena, kao i nasljedni genski sindromi, prethodno otkriveni polipi ili upalna bolest crijeva, mogu povećati rizik od razvoja raka debelog crijeva. Ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest predstavljaju faktore rizika za razvoj kolorektalnog karcinoma, posebno kod pacijenata koji boluju više od 10 godina. Međutim, brojni faktori rizika koji uključuju pušenje, nezdravu prehranu, prekomjeran unos alkohola uz nedostatak tjelesne aktivnosti čine velik udio slučajeva. Prekomjerno konzumiranje crvenog ili prerađenog mesa i gojaznost, takođe predstavljaju faktore rizika. Što se tiče godina, nastanak raka crijeva vjerojatniji je nakon 60-e godine, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Prema studijama, jedna trećina pacijenata s dijagnozom kolorektalnog karcinoma mlađa je od 55 godina.

Rak debelog crijeva kod muškaraca

I muškarci i žene mogu gotovo podjednako dobiti rak crijeva. Ipak, rizici su nešto veći kod muškaraca (4,3% naspram 4%). Prema nekim studijama, kod muškaraca rak crijeva dijagnosticira se u ranijoj dobi u odnosu na žene.

Rak debelog crijeva kod žena

Pacijentkinje ponekad mogu zanemariti znakove i simptome raka debelog crijeva jer su neki od njih slični nelagodi vezanoj uz menstruaciju ili druga ginekološka stanja. Rizik od razvoja raka kod žena povećava se nakon menopauze.

Rane naznake raka debelog crijeva

Specifičnih ranih simptoma kolorektalnog karcinoma najčešće nema sve dok bolest ne uznapreduje. Iz tog razloga redovni pregledi pomažu u otkrivanju bolesti prije nego se razviju simptomi, dok se rak debelog crijeva najčešće može izliječiti.

Simptomi raka debelog crijeva

Kako bolest napreduje, tako i simptomi raka debelog crijeva postaju uočljiviji. Ovisno o mjestu i rastu mogu se razlikovati od osobe do osobe:

Promjena uobičajenog rada crijeva, pojava zatvora ili proljeva
Rektalno krvarenje, pojava krvi u stolici, tamna ili uska stolica
Promjena konzistencije ili mirisa stolice
Osjećaj kao da crijeva nisu potpuno prazna
Trajna nelagoda u trbuhu, nadutost ili bol
Slabost, umor, bljedilo i anemija uzrokovana nedostatkom željeza
Gubitak apetita, nevoljni i neobjašnjivi gubitak težine

Ovi simptomi ne ukazuju nužno na rak. Mnogi drugi poremećaji probavnog trakta mogu uzrokovati slične probleme, uključujući hemoroide, fisure, sindrom iritabilnog crijeva, itd. Za sve tegobe koje traju duže od nekoliko dana trebate posjetiti ljekara.

Screening i dijagnosticiranje raka debelog crijeva

Sve osobe starije od 50 godina koje nemaju porodičnu povijest bolesti niti pritužbe, trebaju započeti s redovnim pregledima debelog crijeva. U slučaju da prepoznajete neke of faktora rizika, screening trebate započeti s 40 godina ili čak prije. Kod osoba s genetski naslijeđenim sindromom polipoze, screening bi trebao započeti u dobi od 15-18 godina.

Postoji nekoliko opcija screeninga za rano otkrivanje raka debelog crijeva. To su su krvne FOBT pretrage, fekalne DNK pretrage, kolonoskopija, fleksibilna sigmoidoskopija i kompjuterizirana tomografska kolonografija. Najbolja metoda screeninga je kolonoskopija. Koristi tanku, fleksibilnu cijev s kamerom na kraju za pregled debelog crijeva iznutra. Postupak omogućava ljekarima da otkriju i uklone polipe prije nego se pretvore u rak, ili da uzmu uzorke (biopsiju) iz sumnjivih područja. Polipi uklonjeni tokom kolonoskopije pregledaju se kako bi se utvrdilo imaju li kancerogene ili prekancerozne ćelije.

Potvrdi li se dijagnoza raka debelog crijeva, vrše se daljnje pretrage i snimanja pretrage kako bi se procijenio tačan tip, stadij i širenje bolesti. ACIBADEM u svojim Centrima za liječenje raka osigurava brz pristup svim najsavremenijim slikovnim (imageing) alatima za detaljno dijagnosticiranje kolorektalnog karcinoma uključujući RTG grudnog koša, abdominalnu kompjuteriziranu tomografiju (CT), ultrazvuk (US), magnetsku rezonancu (MRI), endorektalnu ultrasonografiju (ERUS), pozitronsku emisijsku tomografiju (PET).

Stopa preživljavanja raka crijeva

Prognoze i izlječenje raka debelog crijeva najviše ovise o stadiju u kojem je otkriven. Faze su razvrstane na skali od 0 (karcinom in situ) do D. U nižim stadijima rak je ograničen na zid debelog crijeva. U D stadiju rak debelog crijeva proširio se na udaljene organe (metastazirao). Kada se bolest otkrije u ranoj fazi, prije no što se proširi, petogodišnja stopa preživljavanja prelazi 90%. Rak se smatra izliječenim ako se ne ponovi u roku od 5 godina. U uznapredovaloj fazi, stopa preživljavanja je niža, ali stalno raste.

U posljednjim godinama bilježi se sve niža stopa smrtnosti od raka debelog crijeva. Razlog su tehnike screeninga kojima se rak sve ranije otkriva. Zato se rak lakše liječi ako se ranije otkrije. U isto vrijeme, napredovale su i metode liječenja. Sveobuhvatni, multidisciplinarni pristup i specifično iskustvo kakvo ACIBADEM osigurava u svojim Centrima za liječenje raka, doprinose sve boljim rezultatima liječenja.

Liječenje raka debelog crijeva

Kako se liječi rak debelog crijeva ovisi o njegovoj lokaciji, stadiju i drugim faktorima. Ono što trebate znati je da je kolorektalni karcinom bolest koja se može liječiti, posebno ako se dijagnosticira rano. Ovisno o slučaju, operacija, hemoterapija, ciljana terapija, imunoterapija ili zračenje mogu se koristiti samostalno ili u kombinaciji.

Operacija raka debelog crijeva. Najbolji način za uklanjanje kancerogenih lezija je operacija. Vrsta hirurške intervencije ovisi o poziciji raka u debelom crijevu i stadiju. U stadiju A i ranom B stadiju, kancerogeni polipi mogu se ukloniti tokom kolonoskopije s polipektomijom ili lokalnom ekscizijom. Terapijska endoskopija omogućava liječenje odmah nakon dijagnoze, bez ikakvih rezova, a to je često dovoljno da se bolest otkloni. Uznapredovali slučajevi zahtijevaju opsežniju operaciju koja se naziva resekcija debelog crijeva (kolektomija). Uključuje uklanjanje dijela crijeva koji sadrži rak, zajedno s okolnim tkivima i susjednim limfnim čvorovima. Preostali dijelovi debelog crijeva se ponovno spajaju (anastomoza). Ovisno o slučaju, nekad je potrebna djelimična ili potpuna kolektomija. U nekim slučajevima, pacijenti trebaju kolostomiju ili ileostomiju nakon resekcije. To znači da hirurg stvara stomu – umjetni otvor u trbušnom zidu, kako bi omogućio izlaz za probavni otpad. Može se koristiti kao privremeno ili trajno rješenje. Palijativna hirurgija se takođe koristi za ublažavanje simptoma i bolji kvalitet života u uznapredovaloj fazi. U ACIBADEM-u operacije raka debelog crijeva u većini slučajeva mogu se izvesti minimalno invazivnim tehnikama umjesto otvorenog hirurškog zahvata. Laparoskopija i robotska hirurgija skraćuju vrijeme oporavka i osiguravaju veću udobnost za pacijenata.

Hemoterapija. Naziva se još i sistemsko liječenje tokom kojeg se koriste lijekovi za ubijanje ćelija raka u cijelom tijelu. I kada se tumor dijagnosticira u ranom stadiju te potpuno ukloni hirurškim zahvatom, neke ćelije raka mogu putovati u različite dijelove tijela putem limfnih i krvnih sudova. Ako se te ćelije ne unište, s vremenom se množe i rastu, uzrokujući ponovnu pojavu bolesti u nekom drugom dijelu tijela. Iz tog razloga, preventivna hemoterapija može se primijeniti nakon operacije kako bi se uništile preostale ćelije raka. Hemoterapija se može koristiti i prije operacije kako bi se smanjio veliki tumor i olakšala operacija (neoadjuvantna terapija).
Ciljana terapijia. Za razliku od hemoterapije, koja utiče i na zdrave ćelije zajedno s kancerogenim tkivima, ciljani lijekovi napadaju samo maligne ćelije i ne izazivaju značajne nuspojave. Široko se koriste u liječenju raka debelog crijeva, naročito u D stadiju. Prema nekim studijama, kada se koriste s konvencionalnom hemoterapijom, ovi lijekovi mogu povećati efikasnost terapije za 25-30%.
Zračenje. Radioterapija koristi velike doze zračenja za uništavanje ili smanjenje tumora. Katkad se preporučuje pacijentima kao dio liječenja za uklanjanje rezidualnih ćelija raka ili metastaza. ACIBADEM je opremljen najsavremenijim radioterapijskim uređajima, uključujući MRIdian by ViewRay koji omogućava ultra-precizno liječenje zračenjem teško dostupnih i pokretnih tumora u abdomenu.