Tumor mozga: simptomi zbog kojih ne treba čekati neurologa

Zašto je važno reagovati na neurološke simptome?

Tumor mozga je promjena nastala rastom abnormalnih ćelija u mozgu ili njegovim ovojnicama. Može biti dobroćudan ili zloćudan, a simptomi zavise od mjesta promjene, njene veličine, brzine rasta i pritiska na okolno moždano tkivo. Neki tumori rastu sporo i isprva uzrokuju blage, nespecifične tegobe, dok drugi mogu dovesti do naglog pogoršanja neuroloških funkcija.

Važno je znati da glavobolja, vrtoglavica, umor ili zaboravnost mnogo češće imaju uzroke koji nisu tumor mozga. Ipak, novi simptomi koji se ponavljaju, postaju jači ili utiču na govor, pokret, vid, ravnotežu ili svijest zaslužuju medicinsku procjenu. Rano javljanje ljekaru pomaže da se utvrdi uzrok i po potrebi započne odgovarajuće liječenje.

Simptomi koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć

Odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć ili se javite u najbližu hitnu službu ako se pojavi bilo koji od sljedećih znakova. Oni mogu biti povezani s tumorom, ali i s moždanim udarom, krvarenjem, infekcijom, povredom ili drugim ozbiljnim stanjem koje se ne smije čekati.

• Prvi epileptički napad: trzaji cijelog tijela ili dijela tijela, gubitak svijesti, ukočenost, nekontrolisani pokreti, odsutnost ili zbunjenost nakon napada.
• Iznenadna slabost ili utrnulost: posebno ako zahvata lice, ruku ili nogu s jedne strane tijela.
• Nagli poremećaj govora: otežano izgovaranje riječi, nerazumljiv govor, nemogućnost pronalaženja riječi ili nerazumijevanje jednostavnih uputa.
• Nagli poremećaj vida: gubitak vida, duple slike, novo izraženo suženje vidnog polja ili naglo zamagljenje vida.
• Iznenadna jaka glavobolja: naročito ako je drugačija od ranijih glavobolja, dostiže maksimum brzo ili je praćena ukočenošću vrata, konfuzijom, povraćanjem, nesvjesticom ili neurološkim ispadima.
• Promjena svijesti ili ponašanja: jaka pospanost, dezorijentacija, nesvjestica, neobična agitacija ili nemogućnost održavanja kontakta.
• Učestalo povraćanje uz glavobolju i neurološke smetnje: posebno ako nije povezano s probavnom infekcijom ili drugim jasnim uzrokom.

Ako osoba ima napad, ne stavljajte joj ništa u usta i ne pokušavajte zaustaviti pokrete. Uklonite predmete o koje se može povrijediti, zaštitite glavu mekom podlogom, zabilježite trajanje napada i postavite osobu na bok kada je to sigurno. Hitna procjena je potrebna ako je to prvi napad, napad traje duže od nekoliko minuta, ponavlja se ili se osoba ne oporavlja uobičajeno.

Kada zakazati pregled neurologa što prije?

Neki simptomi ne zahtijevaju nužno vozilo hitne pomoći, ali zahtijevaju pregled porodičnog ljekara ili neurologa u kratkom roku, posebno kada su novi, progresivni ili se javljaju zajedno. Nemojte čekati sedmicama ako se tegobe pogoršavaju.

Glavobolja koja mijenja obrazac

Većina glavobolja nije znak tumora mozga. Ipak, pregled je važan ako je glavobolja nova nakon 50. godine života, postepeno postaje češća ili intenzivnija, budi osobu iz sna, izraženija je pri kašljanju, napinjanju ili saginjanju, ili je praćena mučninom, povraćanjem, promjenama vida, slabošću ili napadom. Posebnu pažnju zahtijeva glavobolja kod osobe koja ima ranije dijagnosticiran malignitet ili oslabljen imunitet.

Postepene promjene vida, sluha i ravnoteže

Novonastale duple slike, gubitak dijela vidnog polja, trajno zamagljen vid, progresivno slabljenje sluha na jedno uho ili zujanje uz poremećaj ravnoteže trebaju procjenu. Također se javite ljekaru zbog novog teturanja, čestih padova, nespretnosti ruku, teškoća pri pisanju ili osjećaja da se koordinacija postupno pogoršava.

Promjene pamćenja, ličnosti ili svakodnevnog funkcionisanja

Teškoće s koncentracijom, izražene promjene raspoloženja, neuobičajena razdražljivost, apatija, zbunjenost ili promjene ličnosti mogu imati mnogo uzroka, uključujući stres, depresiju, poremećaje spavanja, lijekove i metabolička stanja. Ako su promjene izražene, nove, napreduju ili ih primjećuju članovi porodice, potreban je ljekarski pregled.

Žarišni neurološki simptomi

Javite se neurologu zbog postepene slabosti jedne ruke ili noge, utrnulosti koja se ponavlja na istoj strani, asimetrije lica, teškoća s gutanjem, promuklosti bez jasnog uzroka ili promjene rukopisa i fine motorike. Simptomi koji zahvataju jednu specifičnu funkciju mogu pomoći ljekaru da odredi koje pretrage su potrebne.

Kako se postavlja dijagnoza?

Neurolog najprije razgovara s pacijentom o simptomima, njihovom početku, trajanju, lijekovima, ranijim bolestima i porodičnoj anamnezi. Zatim obavlja neurološki pregled kojim procjenjuje snagu mišića, osjet, reflekse, hod, koordinaciju, govor, vid i kognitivne funkcije.

Ako postoji sumnja na promjenu u mozgu, ljekar može preporučiti snimanje mozga. Magnetna rezonanca često pruža detaljne informacije o moždanom tkivu, dok se kompjuterizovana tomografija može koristiti u hitnim okolnostima ili kada magnetna rezonanca nije dostupna ili prikladna. Ponekad su potrebni dodatni pregledi, laboratorijske analize, EEG kod napada ili upućivanje neurohirurgu i onkologu. Konačna priroda promjene ne može se uvijek utvrditi samo na osnovu simptoma ili snimka; u određenim slučajevima potrebna je analiza tkiva.

Šta pripremiti za pregled?

Zapišite kada su simptomi počeli, koliko često se javljaju, šta ih pogoršava ili ublažava i da li utiču na posao, hod, govor, vid ili san. Ako je došlo do napada, korisno je da svjedok opiše šta je vidio i koliko je događaj trajao. Ponesite popis lijekova, dodataka prehrani, nalaze ranijih pretraga i informacije o ranijim malignim bolestima ili zračenju glave.

Nemojte samostalno uvoditi kortikosteroide, antiepileptike ili druge lijekove na osnovu sumnje na tumor mozga. Također, ne odgađajte pregled zato što simptomi povremeno nestaju. Pravilna procjena uzroka omogućava ljekaru da preporuči siguran naredni korak.

Ključna poruka

Tumor mozga simptomi nisu uvijek specifični, ali napad, iznenadna slabost, poremećaj govora, vida, svijesti ili nagla jaka glavobolja zahtijevaju hitnu procjenu. Kod postepenih, novih ili progresivnih neuroloških tegoba dogovorite pregled neurologa što prije. Pravovremena procjena ne znači da je tumor prisutan, već pomaže da se ozbiljna stanja isključe ili prepoznaju bez nepotrebnog odlaganja.

FAQ

Da li je svaka nova glavobolja znak tumora mozga?

Ne. Glavobolja je česta i najčešće nije povezana s tumorom mozga. Pregled je važan ako je glavobolja nova, progresivna, neuobičajeno jaka ili praćena povraćanjem, napadom, promjenama vida, govora, snage ili svijesti.

Može li tumor mozga izazvati epileptički napad?

Može, ali napad ima i druge moguće uzroke. Prvi epileptički napad uvijek zahtijeva hitnu medicinsku procjenu kako bi se utvrdio uzrok i procijenila potreba za daljnjim pretragama.

Koji pregled može otkriti tumor mozga?

Neurolog može preporučiti magnetnu rezonancu mozga ili kompjuterizovanu tomografiju, zavisno od simptoma i hitnosti. Snimanje se tumači zajedno s neurološkim pregledom i drugim nalazima.

Kada treba pozvati hitnu pomoć zbog neuroloških simptoma?

Pozovite hitnu pomoć kod iznenadne slabosti jedne strane tijela, poremećaja govora ili vida, gubitka svijesti, prvog napada, jake nagle glavobolje ili naglog pogoršanja stanja. Ovi simptomi mogu ukazivati i na moždani udar.