TAVI ili otvorena operacija: kako se mijenja srčani zalistak

Zašto je potrebna zamjena srčanog zaliska?

Srčani zalisci usmjeravaju protok krvi kroz srce i prema ostatku tijela. Kada se zalistak znatno suzi, ne zatvara dobro ili je teško oštećen, srce mora raditi snažnije kako bi održalo odgovarajući protok krvi. Najčešći razlog za intervenciju kod odraslih je teška aortna stenoza, odnosno suženje aortnog zaliska. Simptomi mogu uključivati nedostatak zraka, bol ili pritisak u prsima, umor, vrtoglavicu, nesvjesticu, oticanje nogu i smanjenu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Kada je bolest zaliska teška i uzrokuje simptome ili utiče na funkciju srca, lijekovi sami po sebi obično ne mogu riješiti mehanički problem. Tada se razmatra popravka ili zamjena zaliska. Kod zamjene aortnog zaliska dva važna pristupa su transkateterska implantacija aortnog zaliska, poznata kao TAVI, i klasična hirurška zamjena zaliska otvorenom operacijom.

Šta je TAVI procedura?

TAVI je minimalno invazivni postupak u kojem se novi biološki zalistak postavlja unutar oboljelog aortnog zaliska pomoću tankog katetera. Kateter se najčešće uvodi kroz arteriju u preponi, a zatim se pod rendgenskim navođenjem vodi do srca. U određenim anatomskim okolnostima mogu se koristiti i drugi pristupi kroz krvni sud ili mali rez na grudnom košu.

Intervenciju izvodi multidisciplinarni tim, koji obično uključuje interventnog kardiologa, kardiohirurga, anesteziologa, stručnjake za snimanje i drugo specijalizirano osoblje. TAVI se može raditi uz lokalnu anesteziju i sedaciju ili, prema potrebi, u općoj anesteziji. Novi zalistak se širi balonom ili se samostalno otvara, ovisno o vrsti uređaja.

Moguće prednosti TAVI pristupa

• Ne zahtijeva veliku inciziju kroz prsnu kost kod najčešćeg pristupa kroz prepone.
• Oporavak i boravak u bolnici mogu biti kraći kod odgovarajućih pacijenata.
• Može biti važna opcija za osobe kod kojih otvorena operacija nosi veći procijenjeni rizik.
• Često omogućava ranije ustajanje i povratak lakšim aktivnostima.

Ograničenja i rizici TAVI procedure

TAVI nije prikladan za svaku osobu niti za svaku bolest zaliska. Mogući rizici uključuju krvarenje ili oštećenje krvnog suda na mjestu ulaska katetera, moždani udar, poremećaje srčanog ritma, potrebu za trajnim elektrostimulatorom srca, curenje krvi oko ugrađenog zaliska, oštećenje bubrega, infekciju i rijetko smrt. Rizik zavisi od anatomije, drugih bolesti i složenosti zahvata. Kod nekih pacijenata dugoročna strategija može biti posebno važna, naročito ako su mlađi ili će vjerovatno trebati dodatne intervencije u budućnosti.

Šta podrazumijeva otvorena operacija zamjene zaliska?

Otvorena hirurška zamjena aortnog zaliska najčešće se izvodi kroz rez na sredini grudnog koša. Hirurg privremeno zaustavlja rad srca i koristi aparat za vantjelesni krvotok kako bi održao cirkulaciju tokom operacije. Oštećeni zalistak se uklanja, a zatim se ugrađuje novi zalistak. U nekim ustanovama i kod pažljivo odabranih pacijenata operacija se može izvesti manjim rezovima, ali i dalje predstavlja hirurški pristup.

Hirurška zamjena može uključivati biološki zalistak, izrađen od životinjskog tkiva, ili mehanički zalistak. Mehanički zalisci obično zahtijevaju dugotrajnu terapiju lijekovima protiv zgrušavanja krvi i redovno praćenje. Biološki zalisci najčešće ne zahtijevaju doživotnu terapiju istog intenziteta, ali s vremenom mogu degenerirati. Izbor zavisi od kliničke situacije, dobi, rizika od krvarenja, životnih planova i preferencija pacijenta.

Moguće prednosti otvorene operacije

• Omogućava direktan pregled srca i istovremeno rješavanje drugih problema, poput koronarne bolesti ili bolesti drugih zalistaka.
• Može biti prikladnija kod određenih anatomskih karakteristika aortnog korijena ili zaliska.
• Omogućava ugradnju mehaničkog zaliska kada je on najbolja dugoročna opcija.
• Može biti preporučena kod infekcije zaliska, odnosno endokarditisa, ili kada je potrebno ukloniti inficirano tkivo.

Oporavak i rizici otvorene operacije

Oporavak nakon otvorene operacije obično traje duže nego nakon transfemoralne TAVI procedure, jer je potrebno zarastanje prsne kosti i oporavak od veće operacije. Pacijenti mogu osjećati umor, bol u području reza i privremeno smanjenu kondiciju. Rizici uključuju krvarenje, infekciju rane ili zaliska, poremećaje ritma, moždani udar, oštećenje bubrega, komplikacije s plućima i reakcije na anesteziju. Važno je znati da su ozbiljne komplikacije moguće kod oba pristupa, ali se individualni rizik procjenjuje prije odluke.

TAVI ili operacija: kako se donosi odluka?

Odluku ne treba zasnivati samo na tome koji pristup djeluje lakše. Tim za srčane zaliske procjenjuje detaljne nalaze ehokardiografije, CT snimanja i po potrebi koronarografije. Razmatraju se težina bolesti, oblik i veličina zaliska, stanje arterija u preponama, prethodne operacije, funkcija bubrega i pluća, krhkost organizma, druge bolesti te očekivana dugoročna korist.

Dob je važan, ali nije jedini kriterij. Kod starijih ili medicinski osjetljivijih pacijenata TAVI može biti povoljnija opcija ako je anatomija odgovarajuća. Kod mlađih osoba, pacijenata kojima je potrebna druga srčana operacija ili onih s anatomijom nepovoljnom za kateterski pristup, otvorena operacija može pružiti bolji plan liječenja. Pacijentove vrijednosti također su važne: razgovarajte o oporavku, lijekovima, budućim zahvatima, radu, fizičkoj aktivnosti i podršci kod kuće.

Priprema i život nakon zahvata

Prije TAVI procedure ili operacije obavijestite tim o svim lijekovima, alergijama, ranijim krvarenjima, stomatološkim infekcijama i hroničnim bolestima. Nemojte samostalno prekidati lijekove za razrjeđivanje krvi, dijabetes ili pritisak. Nakon zahvata bit će potrebne kontrolne posjete, ehokardiografsko praćenje i plan terapije protiv zgrušavanja krvi koji određuje ljekar.

Odmah se javite zdravstvenom timu ako nakon otpusta dobijete temperaturu, zimicu, pogoršanje nedostatka zraka, bol u prsima, nesvjesticu, iznenadnu slabost jedne strane tijela, neobično krvarenje ili otok, crvenilo i iscjedak iz rane. Dobra kontrola faktora rizika, redovna fizička aktivnost prema preporuci, njega zuba i pravovremeno liječenje infekcija važni su dijelovi dugoročnog zdravlja srca.

Pitanja koja možete postaviti svom timu

• Zašto mi preporučujete TAVI ili otvorenu operaciju?
• Da li imam anatomiju pogodnu za transfemoralni TAVI pristup?
• Koji tip zaliska preporučujete i zašto?
• Da li mi je potreban još neki zahvat na srcu ili koronarnim arterijama?
• Kakav oporavak mogu očekivati i kada se mogu vratiti svakodnevnim aktivnostima?

FAQ

Da li je TAVI sigurniji od otvorene operacije?

Nijedan pristup nije automatski sigurniji za svakog pacijenta. TAVI može smanjiti opterećenje povezano s velikom operacijom kod odgovarajućih osoba, ali ima vlastite rizike. Kardiološki i kardiohirurški tim procjenjuje koji je pristup najprikladniji za vašu situaciju.

Koliko traje oporavak nakon TAVI procedure?

Mnogi pacijenti se oporavljaju brže nego nakon otvorene operacije, ali trajanje oporavka zavisi od općeg stanja, komplikacija i drugih bolesti. Vaš tim će dati individualne upute o hodanju, njezi mjesta punkcije, lijekovima i povratku aktivnostima.

Može li se TAVI raditi kod svakog oboljenja aortnog zaliska?

Ne. TAVI se prvenstveno koristi kod određenih pacijenata s teškom aortnom stenozom. Anatomija zaliska, aorte i krvnih sudova, prisutnost infekcije te potreba za drugim srčanim zahvatima mogu uticati na izbor liječenja.

Da li nakon TAVI procedure mogu dobiti elektrostimulator srca?

Kod nekih pacijenata TAVI može uticati na električni provodni sistem srca i izazvati poremećaj ritma. Ako se razvije značajan poremećaj provođenja, može biti potreban trajni elektrostimulator. Tim prije zahvata procjenjuje faktore koji povećavaju taj rizik.