Radioterapija tumora mozga: preporuke i nuspojave

Šta je radioterapija tumora mozga?

Radioterapija tumora mozga je liječenje koje koristi visokoenergetsko zračenje kako bi oštetilo genetski materijal tumorskih ćelija. Time se može zaustaviti ili usporiti njihov rast. Zdrave ćelije u okolnom moždanom tkivu također mogu biti izložene zračenju, ali se savremeno planiranje terapije koristi da se doza što preciznije usmjeri na tumor i da se zaštite važne strukture mozga.

Odluku o liječenju obično donosi multidisciplinarni tim, u kojem mogu učestvovati neurohirurg, onkolog radioterapeut, medicinski onkolog, neuroradiolog, patolog i drugi stručnjaci. Plan se prilagođava vrsti tumora, njegovoj veličini i lokaciji, rezultatima patohistološke analize, dobi osobe, simptomima i prethodno provedenom liječenju.

Kada se radioterapija preporučuje?

Radioterapija nije ista za svaki tumor mozga. Neki tumori se mogu pratiti, neki se prvenstveno operišu, a kod drugih je zračenje važan dio liječenja. Može se preporučiti u nekoliko situacija.

• Nakon operacije: kada postoji rizik da su mikroskopske tumorske ćelije ostale u području operacije ili kada se tumor ne može u potpunosti odstraniti.
• Kao primarno liječenje: ako operacija nije sigurna zbog položaja tumora, zdravstvenog stanja pacijenta ili karakteristika tumora.
• Uz druge terapije: kod određenih tumora radioterapija se može kombinovati s hemoterapijom ili drugim sistemskim liječenjem, prema preporuci tima.
• Kod povratka bolesti: ako se tumor ponovo pojavi nakon prethodnog liječenja, ponekad se razmatra novo zračenje, pažljivo procjenjujući ranije primljenu dozu.
• Kod metastaza u mozgu: može se koristiti za liječenje jedne ili više metastaza te za smanjenje rizika od njihovog rasta i razvoja neuroloških simptoma.
• Za ublažavanje simptoma: kod uznapredovale bolesti može pomoći u kontroli simptoma koje uzrokuje rast tumora, poput glavobolje, slabosti ili poremećaja ravnoteže.

Radioterapija se ne preporučuje automatski samo na osnovu dijagnoze. Ljekar će objasniti očekivanu korist, moguće rizike, alternativne opcije i cilj liječenja: izlječenje gdje je moguće, dugotrajniju kontrolu bolesti ili ublažavanje tegoba.

Vrste radioterapije za tumore mozga

Vanjsko zračenje

Najčešće se primjenjuje vanjska radioterapija, pri kojoj aparat izvan tijela usmjerava snopove zračenja prema planiranom području. Tretman je bezbolan i obično traje nekoliko minuta, dok priprema i namještanje položaja mogu trajati duže. Terapija se često daje u više dolazaka tokom nekoliko sedmica, ali raspored zavisi od vrste tumora i cilja liječenja.

Stereotaktična radiokirurgija i stereotaktična radioterapija

Uprkos nazivu, stereotaktična radiokirurgija nije klasična operacija. Riječ je o vrlo preciznom obliku zračenja koji se najčešće koristi za manje, jasno ograničene promjene, uključujući određene metastaze. Može se dati u jednoj ili nekoliko frakcija. Nije prikladna za svakog pacijenta, posebno ako je promjena velika, difuzna ili blizu osjetljivih struktura.

Zračenje cijelog mozga

Ovaj pristup se ponekad razmatra kod višestrukih metastaza u mozgu ili u drugim specifičnim okolnostima. Budući da može uticati na kognitivne funkcije, tim pažljivo procjenjuje očekivanu korist, druge mogućnosti i načine zaštite zdravog tkiva kada su dostupni i primjereni.

Kako izgleda priprema i tok liječenja?

Prije početka radioterapije radi se planiranje. Ono obično uključuje snimanje, najčešće CT, a često i MRI, kako bi se precizno odredili tumor i okolne strukture. Za stabilan položaj glave može se izraditi individualna termoplastična maska. Maska ne zrači, već pomaže da položaj bude isti pri svakom tretmanu.

Tim zatim izrađuje plan zračenja. Tokom samog tretmana pacijent leži mirno na stolu, a osoblje ga prati kamerama i putem interkoma iz susjedne prostorije. Osoba nije radioaktivna nakon vanjske radioterapije i može biti u kontaktu s porodicom, uključujući djecu i trudnice, osim ako ljekar ne navede drugačije zbog nekog drugog oblika liječenja.

Moguće nuspojave

Nuspojave se znatno razlikuju među pacijentima. Zavise od obima zračenog područja, ukupne doze, vrste tehnike, istovremene terapije i individualne osjetljivosti. Neke se javljaju tokom liječenja ili ubrzo nakon njega, dok se druge mogu razviti mjesecima ili godinama kasnije.

Rane nuspojave

• umor, koji se može postepeno pojačavati tokom tretmana;
• glavobolja, mučnina ili povraćanje, naročito ako postoji otok mozga;
• privremeno pogoršanje postojećih neuroloških simptoma zbog upalne reakcije ili otoka;
• crvenilo, suhoća ili osjetljivost kože u zračenom području;
• opadanje kose na području koje prima zračenje, koje može biti privremeno ili trajno;
• smanjen apetit i opći osjećaj slabosti.

Ljekar može propisati lijekove, poput kortikosteroida, za smanjenje otoka, kao i terapiju protiv mučnine ili bolova. Kortikosteroide ne treba samostalno prekidati ili mijenjati bez dogovora s ljekarom.

Kasne nuspojave

Moguće kasne posljedice uključuju poteškoće s pamćenjem, koncentracijom, brzinom razmišljanja ili izvršnim funkcijama. Rjeđe se mogu javiti promjene hormona ako je zračeno područje blizu hipofize, promjene vida ili sluha, oštećenje zdravog moždanog tkiva, suženje krvnih sudova ili druga neurološka oštećenja. Rizik zavisi od područja i primijenjene doze te se mora individualno objasniti prije pristanka na liječenje.

Kada se hitno javiti ljekaru?

Odmah kontaktirajte onkološki tim ili hitnu službu ako se pojave novi napad s gubitkom svijesti, iznenadna slabost ruke ili noge, poremećaj govora, jaka ili naglo drugačija glavobolja, uporno povraćanje, izražena pospanost, zbunjenost ili naglo pogoršanje vida. Ovi simptomi ne znače nužno komplikaciju radioterapije, ali zahtijevaju brzu procjenu.

Život tokom i nakon zračenja

Tokom liječenja pokušajte odmarati kada je potrebno, unositi dovoljno tečnosti i održavati redovne, manje obroke ako je apetit smanjen. Pratite upute o njezi kože i ne stavljajte kreme, losione ili druge preparate na tretirano područje bez savjeta tima. Kontrolni pregledi i snimanja nakon radioterapije važni su za procjenu odgovora tumora i prepoznavanje nuspojava. Otvoreno razgovarajte s ljekarom o simptomima, emocionalnim poteškoćama, povratku na posao i potrebi za rehabilitacijom ili podrškom porodice.

FAQ

Da li je radioterapija tumora mozga bolna?

Sam postupak zračenja obično nije bolan. Pacijent leži mirno dok uređaj usmjerava zračenje, a moguće tegobe poput glavobolje, umora ili mučnine mogu se liječiti uz pomoć onkološkog tima.

Koliko traje radioterapija tumora mozga?

Trajanje zavisi od dijagnoze, tehnike i cilja liječenja. Pojedinačni dolazak je obično kratak, ali se terapija može davati u jednoj seansi, nekoliko seansi ili kroz više sedmica.

Hoće li mi opasti kosa nakon zračenja mozga?

Kosa može opasti u području koje prima zračenje. Ponovni rast je moguć, ali zavisi od primijenjene doze i tretiranog područja, pa kod nekih osoba gubitak kose može biti dugotrajan ili trajan.

Da li ću biti radioaktivan nakon vanjske radioterapije?

Ne. Nakon standardne vanjske radioterapije tijelo ne zadržava zračenje, pa pacijent nije radioaktivan za osobe u svojoj blizini.