Priprema za transplantaciju koštane srži: vodič za pacijente

Šta znači priprema za transplantaciju koštane srži?

Transplantacija koštane srži, koja se često naziva i transplantacija krvotvornih matičnih ćelija, može biti dio liječenja određenih malignih bolesti krvi, poremećaja koštane srži i nekih nasljednih ili imunoloških bolesti. Cilj postupka je da se bolesna, oštećena ili nedovoljno aktivna koštana srž zamijeni zdravim krvotvornim matičnim ćelijama.

Priprema za transplantaciju je višefazni proces. Ona pomaže timu da procijeni da li je transplantacija prikladna, odabere najprimjereniji tip transplantacije, smanji rizike i pripremi vas i vaše bližnje za period liječenja. Plan nije isti za sve pacijente. Zavisi od osnovne bolesti, ranijeg liječenja, dobi, funkcije organa, vrste donora i općeg zdravstvenog stanja.

Vrste transplantacije

Kod autologne transplantacije koriste se vaše vlastite matične ćelije, koje se prikupe i sačuvaju prije intenzivnog liječenja. Kod alogene transplantacije ćelije dolaze od druge osobe, najčešće srodnog ili nesrodnog podudarnog donora. Alogena transplantacija nosi posebne imunološke rizike, uključujući bolest presatka protiv primaoca, poznatu kao GVHD. Ljekar će objasniti koja se opcija razmatra u vašem slučaju i zašto.

Pretrage prije transplantacije

Prije početka kondicioniranja obavlja se niz pregleda. Njihova svrha nije samo potvrda dijagnoze nego i procjena spremnosti organizma za liječenje. Neke pretrage se ponavljaju neposredno prije prijema, jer se zdravstveno stanje može promijeniti tokom prethodnih sedmica.

• Krvne pretrage: kompletna krvna slika, biohemijske analize, funkcija jetre i bubrega, elektroliti, zgrušavanje krvi, krvna grupa i testovi na određene infekcije.

• Pregled srca i pluća: EKG, ultrazvuk srca i testovi plućne funkcije mogu pomoći u procjeni podnošenja terapije. Po potrebi se rade dodatne snimke ili konsultacije kardiologa i pulmologa.

• Procjena bolesti: može uključivati pregled koštane srži, citogenetske ili molekularne analize, snimanja i druge pretrage koje zavise od dijagnoze.

• Infektološka i stomatološka procjena: aktivne infekcije i žarišta u usnoj šupljini nastoje se prepoznati i liječiti prije transplantacije, jer imunitet tokom liječenja može biti znatno oslabljen.

• Razgovori sa stručnim timom: susrest ćete hematologa, transplantacijski tim, medicinske sestre, a po potrebi nutricionistu, psihologa, socijalnog radnika i druge stručnjake.

Važno je navesti sve lijekove, dodatke ishrani, biljne preparate i alergije. Neki proizvodi mogu utjecati na zgrušavanje krvi, funkciju jetre ili djelovanje onkološke terapije. Nemojte prekidati propisanu terapiju bez uputa ljekara.

Donor i prikupljanje matičnih ćelija

Ako se planira alogena transplantacija, radi se tipizacija tkivne podudarnosti, najčešće HLA tipizacija. Podudarnost donora i primaoca može utjecati na izbor donora i plan terapije, ali je samo jedan od više važnih faktora. Tim će vam objasniti proces pretrage donora, potrebne potvrde i očekivani vremenski okvir.

Za autolognu transplantaciju matične ćelije se obično prikupljaju iz krvi postupkom koji se zove afereza. Prije toga možete dobiti lijek koji potiče prelazak matičnih ćelija iz koštane srži u krv. Ćelije se zatim zamrzavaju i čuvaju do dana transplantacije. Ponekad je potreban centralni venski kateter, odnosno tanka cjevčica postavljena u veću venu, kroz koju se mogu davati lijekovi, krvni pripravci, tečnosti i matične ćelije te uzimati krv.

Kondicioniranje: liječenje prije infuzije ćelija

Kondicioniranje je režim kemoterapije, a kod nekih pacijenata i zračenja, koji prethodi transplantaciji. Njegovi ciljevi mogu biti smanjenje preostale bolesti, stvaranje prostora u koštanoj srži i potiskivanje imuniteta kako bi se omogućilo prihvatanje donorskih ćelija. Intenzitet režima može biti standardni ili smanjenog intenziteta, zavisno od procjene transplantacijskog tima.

Nuspojave kondicioniranja razlikuju se prema lijekovima i dozi. Mogu uključivati umor, mučninu, povraćanje, proljev, ranice u ustima, gubitak apetita, promjene okusa, opadanje kose i privremeni pad krvnih ćelija. Tim može propisati lijekove protiv mučnine, lijekove protiv infekcija, transfuzije i nutritivnu podršku. Obavijestite medicinsku sestru ili ljekara čim se pojave temperatura, otežano disanje, bol, krvarenje, proljev ili nemogućnost uzimanja tečnosti.

Dan transplantacije i oporavak krvne slike

Dan kada primate matične ćelije često se označava kao dan nula. Infuzija se obično daje kroz centralni venski kateter i po načinu primjene podsjeća na transfuziju. Tokom i nakon infuzije osoblje prati vitalne znakove i moguće reakcije. Sam postupak primanja ćelija nije hirurška operacija.

Nakon transplantacije slijedi period kada su vrijednosti leukocita, eritrocita i trombocita niske. Tada je povećan rizik od infekcija, anemije i krvarenja. Uspješno presađivanje, odnosno prihvatanje i početak rada novih ćelija, prati se redovnim krvnim nalazima, ali vrijeme oporavka nije jednako kod svih pacijenata.

Boravak u bolnici: šta možete očekivati?

Trajanje hospitalizacije zavisi od vrste transplantacije, režima kondicioniranja, brzine oporavka krvne slike i eventualnih komplikacija. Neki pacijenti dio procesa prolaze ambulantno uz česte kontrole, dok je drugima potreban duži boravak u transplantacijskoj jedinici.

U bolnici možete očekivati svakodnevne preglede, redovno mjerenje temperature i krvnog pritiska, česte krvne nalaze, intravenoznu terapiju i procjenu unosa hrane i tečnosti. Mogu biti potrebne transfuzije eritrocita ili trombocita. Kod alogene transplantacije dobijaju se i lijekovi za prevenciju ili kontrolu imunoloških reakcija, prema individualnom planu.

Zaštita od infekcija

Dok je imunitet oslabljen, higijena ruku, pažljivo rukovanje kateterom i pridržavanje bolničkih pravila imaju veliku važnost. Ograničenja posjeta, nošenje zaštitne opreme i preporuke o hrani razlikuju se među ustanovama. Ne donosite hranu, biljke, cvijeće ili lične predmete bez prethodnog dogovora s odjelom. Posjetitelji koji imaju temperaturu, kašalj, proljev ili druge znakove infekcije ne bi trebali dolaziti u posjetu.

Kako se praktično i emocionalno pripremiti

Prije prijema pripremite spisak lijekova, važne kontakte, udobnu odjeću, osnovne higijenske potrepštine i stvari koje vam mogu olakšati duži boravak, poput knjige, slušalica ili punjača. Pitajte bolnicu koje su stvari dozvoljene. Organizujte podršku kod kuće, prijevoz na kontrole i pomoć nakon otpusta, posebno ako živite daleko od centra.

Osjećaji straha, neizvjesnosti, tuge ili preopterećenosti česti su prije transplantacije. Razgovor s psihologom, socijalnim radnikom, medicinskom sestrom ili osobom od povjerenja može pomoći. Zapišite pitanja za kontrolne preglede i zamolite člana porodice da prisustvuje razgovoru ako vam to odgovara. Vaš transplantacijski tim je najbolji izvor informacija za vaš konkretan plan liječenja.

FAQ

Koliko traje priprema za transplantaciju koštane srži?

Trajanje zavisi od dijagnoze, potrebnih pretraga, dostupnosti donora, prethodnog liječenja i odabranog režima. Transplantacijski tim određuje redoslijed i vremenski plan za svakog pacijenta pojedinačno.

Da li je kondicioniranje isto što i transplantacija?

Nije. Kondicioniranje je terapija koja se daje prije infuzije matičnih ćelija. Transplantacija se odnosi na primanje matičnih ćelija, nakon čega slijedi period praćenja oporavka krvne slike i mogućih komplikacija.

Zašto je potreban centralni venski kateter?

Centralni venski kateter omogućava sigurniji i lakši pristup veni za primjenu terapije, tečnosti, transfuzija i matičnih ćelija te za često uzimanje krvi. Tim će objasniti način njege katetera i znakove mogućeg problema.

Mogu li imati posjete tokom boravka u bolnici?

Pravila posjeta zavise od ustanove, imuniteta pacijenta i lokalnih mjera za prevenciju infekcija. Posjetitelji sa simptomima infekcije ne bi trebali dolaziti, a odjel može ograničiti broj posjetilaca ili zahtijevati zaštitne mjere.