Oporavak nakon zamjene kuka odvija se postepeno i zavisi od vrste operacije, općeg zdravlja, mišićne snage i plana fizioterapije. Većina osoba počinje ustajati i hodati uz pomagalo ubrzo nakon zahvata, dok se povratak svakodnevnim i zahtjevnijim aktivnostima planira kroz sedmice i mjesece.
Zamjena kuka, odnosno ugradnja totalne endoproteze kuka, može smanjiti bol i poboljšati pokretljivost kod osoba s izraženim oštećenjem zgloba. Ipak, operacija je samo prvi korak. Oporavak zahtijeva redovno kretanje, pravilno izvođenje vježbi, njegu operativne rane i pridržavanje uputa hirurga i fizioterapeuta.
Tačan tempo oporavka nije isti za sve. Na njega mogu utjecati dob, stanje mišića prije operacije, druge bolesti, vrsta ugrađenog implantata, hirurški pristup i eventualne komplikacije. Ovaj vodič opisuje uobičajen tok oporavka, ali vaš individualni plan rehabilitacije uvijek ima prednost.

Nakon operacije medicinski tim prati bol, krvni pritisak, cirkulaciju u nozi, operativnu ranu i opće stanje. Kada je to sigurno, fizioterapeut ili medicinska sestra pomoći će vam da sjednete, ustanete i napravite prve korake. Za hodanje se najčešće koristi hodalica, a kasnije štake ili štap.
Rano, kontrolisano kretanje pomaže cirkulaciji, radu pluća, očuvanju mišićne snage i postepenom vraćanju samostalnosti. Opterećenje operisane noge određuje hirurg. Mnogi pacijenti smiju oslanjati težinu na nogu prema toleranciji, ali kod nekih osoba postoje posebna ograničenja.
Vježbe ne bi trebale izazvati naglu, jaku ili rastuću bol. Blaga nelagoda, zatezanje i umor mogu biti očekivani, posebno nakon aktivnosti. Ako osjetite oštru bol, nestabilnost ili iznenadnu promjenu simptoma, prekinite vježbu i obavijestite zdravstveni tim.
Nakon otpusta fokus je na sigurnom kretanju po kući, kontroli bola i otoka te njezi rane. Uobičajeno je da se osjećate umorno; tijelo se oporavlja i od operacije i od anestezije. Rasporedite aktivnosti tokom dana i pravite pauze prije nego što se bol ili iscrpljenost pojačaju.
Hodajte više puta dnevno po ravnoj podlozi, prema uputama fizioterapeuta. Kratke, česte šetnje su obično korisnije od jedne duge šetnje nakon koje se simptomi značajno pogoršaju. Koristite pomagalo dok ne možete hodati bez izraženog šepanja i dok vam stručnjak ne kaže da je sigurno prijeći na drugi oblik potpore.
Mjere opreza zavise od hirurškog pristupa i procjene vašeg tima. Neki pacijenti dobiju uputu da privremeno izbjegavaju duboko savijanje kuka, ukrštanje nogu ili određene rotacije. Drugi imaju manje ograničenja. Nemojte pretpostaviti da su pravila ista kao kod drugih pacijenata.
U ovom periodu mnogi pacijenti postupno povećavaju udaljenost hodanja i rade ciljane vježbe za mišiće kuka, natkoljenice i trupa. Otok i ukočenost se mogu povremeno javljati, naročito nakon aktivnijeg dana. Odmor, podizanje noge prema savjetu tima i hladni oblozi preko zaštitne tkanine mogu pomoći, ako su vam preporučeni.
Fizioterapija može uključivati vježbe ravnoteže, kontrolisano ustajanje i sjedanje, bočno podizanje noge, lagano jačanje mišića te učenje pravilnog obrasca hoda. Težinu, broj ponavljanja i napredovanje određuje fizioterapeut. Cilj nije vježbati kroz jaku bol, nego postupno graditi sigurnost i funkciju.
Stepenice se obično uvode uz poduku. Često se savjetuje pravilo: pri penjanju prvo ide zdravija noga, a pri spuštanju prvo pomagalo i operisana noga, ali slijedite tehniku koju vam pokaže fizioterapeut. Lakši kućni poslovi mogu se postepeno vratiti ako ne zahtijevaju saginjanje, uvrtanje ili nošenje tereta.
Povratak vožnji nije određen samo brojem sedmica. Morate moći sigurno sjediti, brzo i bez bola kontrolisati pedale, ne koristiti sedativne lijekove protiv bolova i dobiti odobrenje ljekara. Ako je operisan desni kuk, procjena sposobnosti kočenja je posebno važna.
Tokom narednih sedmica hod postaje stabilniji, a mnogi ljudi smanjuju ili prestaju koristiti pomagalo prema stručnom savjetu. Povratak kancelarijskom radu može biti moguć ranije nego povratak poslu koji uključuje dugo stajanje, penjanje, nošenje tereta ili rad na neravnom terenu. Plan povratka na posao napravite s hirurgom i poslodavcem.
Aktivnosti s manjim opterećenjem, poput hodanja, sobnog bicikla, plivanja nakon potpunog zarastanja rane i odobrenja ljekara, te određenih vježbi snage, često su pogodne za dugoročnu kondiciju. Trčanje, skakanje, kontaktni sportovi i aktivnosti s velikim rizikom od pada mogu povećati opterećenje implantata ili rizik od povrede. Pitajte hirurga koje su aktivnosti primjerene vašem slučaju.

Odmah kontaktirajte hirurga, hitnu službu ili lokalnu hitnu pomoć ako imate simptome koji mogu ukazivati na infekciju, krvni ugrušak, iščašenje zgloba ili drugu komplikaciju.
Pridržavajte se termina kontrola, plana lijekova i programa fizioterapije. Jedite raznovrsnu hranu s dovoljno proteina, vlakana i tečnosti, osim ako imate posebna ograničenja ishrane. Izbjegavanje pušenja može podržati zarastanje. Najvažnije je biti dosljedan: mali, sigurni koraci iz dana u dan obično vode boljem oporavku od naglog povećanja aktivnosti.
Osnovna samostalnost i hodanje uz postupno manje pomagalo često napreduju tokom prvih sedmica, ali potpuni funkcionalni oporavak može trajati nekoliko mjeseci. Tempo zavisi od vašeg zdravlja, snage, vrste posla i plana rehabilitacije.
Obično se preporučuju kratke i česte šetnje, uz pomagalo i opterećenje koje je odobrio hirurg ili fizioterapeut. Udaljenost povećavajte postepeno, bez forsiranja kroz jaku bol ili izražen otok.
Vrijeme zavisi od hirurškog pristupa, zarastanja i vaših mjera opreza. Neki pacijenti trebaju koristiti jastuk između nogu; pitajte hirurga ili fizioterapeuta kada je spavanje na boku sigurno za vas.
Blag do umjeren otok može se javljati tokom oporavka, posebno nakon aktivnosti. Međutim, iznenadan ili rastući otok, bol u listu, nedostatak zraka ili bol u prsima zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International