Dermatoskopija i biopsija kože | Dijagnostika promjena

Dermatoskopija i biopsija kože: kada su zaista potrebne?

Dermatoskopija i biopsija kože: kada su zaista potrebne?
Quick answer

Dermatoskopija je neinvazivni pregled koji dermatolog koristi za detaljniju procjenu mladeža i drugih promjena kože. Biopsija kože preporučuje se kada pregled ne daje dovoljno siguran odgovor ili kada postoji sumnja na malignu, upalnu ili infektivnu bolest kože.

Zašto je važno pregledati sumnjivu promjenu kože?

Promjene na koži su česte i većina nije opasna. Mladeži, pjege, bradavice, seboreične keratoze, ciste i upalne promjene mogu mijenjati izgled tokom vremena. Ipak, novonastala promjena ili promjena koja raste, mijenja boju, krvari, boli, svrbi ili ne zacjeljuje zaslužuje stručnu procjenu.

Dermatolog pri pregledu uzima u obzir mjesto promjene, trajanje, brzinu razvoja, ranije opekotine od sunca, porodičnu i ličnu historiju raka kože, imunosupresiju te lijekove koje osoba koristi. Sam izgled golim okom ponekad nije dovoljan za pouzdano razlikovanje dobroćudnih od zloćudnih ili upalnih promjena. Zato dermatoskopija i biopsija kože imaju različite, ali često povezane uloge u dijagnostici.

Šta je dermatoskopija?

Dermatolog dermatoskopom pregledava pigmentiranu promjenu na podlaktici

Dermatoskopija, poznata i kao dermoskopski pregled, je bezbolna i neinvazivna metoda kojom dermatolog promatra kožu uz povećanje i posebno osvjetljenje. Dermatoskop omogućava uvid u pigment, krvne žile i strukture unutar promjene koje se ne vide jasno bez uređaja.

Pregled obično traje nekoliko minuta. Dermatolog može postaviti dermatoskop direktno na kožu, ponekad uz prozirni medij, ili koristiti polarizirano svjetlo bez kontakta. Nema zračenja, uboda ni posebne pripreme. Ako se prati više mladeža ili je osoba pod većim rizikom, mogu se napraviti kliničke i dermatoskopske fotografije za poređenje pri narednim kontrolama.

Kada se preporučuje dermatoskopija?

  • kada se pojavi novi mladež ili pigmentirana promjena u odrasloj dobi;
  • kada postojeći mladež mijenja veličinu, oblik, boju ili površinu;
  • ako promjena ima više boja, nepravilne rubove ili se razlikuje od ostalih promjena na koži;
  • kod rana, krastica ili ljuskavih područja koja ne zacjeljuju;
  • za procjenu promjena koje krvare bez jasne povrede;
  • za kontrolu osoba s brojnim mladežima, ranijim rakom kože ili povećanim rizikom.

Dermatoskopija može pomoći i u procjeni nekih nepigmentiranih promjena, kao što su određeni karcinomi kože, vaskularne promjene, bradavice i pojedine upalne dermatoze. Ipak, ona nije zamjena za patohistološku analizu kada je potrebna potvrda dijagnoze.

ABCDEF znakovi i drugi razlozi za pregled

Jedan od korisnih načina da osoba primijeti promjenu kod mladeža je pravilo ABCDE. A označava asimetriju, B nepravilne rubove, C više ili neujednačenih boja, D promjer koji raste ili je veći od uobičajenog, a E evoluciju, odnosno bilo kakvu promjenu kroz vrijeme. Slovo F se ponekad koristi za izraz “funny looking” ili “drugačiji od ostalih”: mladež koji se ističe među vašim uobičajenim mladežima treba pregledati.

Ovi znakovi ne postavljaju dijagnozu i nisu svi melanomi pigmentirani ili veliki. Također, dobroćudne promjene ponekad mogu imati nepravilnosti. Najsigurniji korak je zakazati dermatološki pregled, posebno ako promjena brzo napreduje, spontano krvari, stvara ranicu ili se ne povlači.

Šta je biopsija kože?

Biopsija kože je postupak u kojem se uzima mali uzorak kože ili se uklanja cijela promjena radi pregleda pod mikroskopom. Uzorak analizira patolog, a nalaz može potvrditi ili isključiti određene dijagnoze, uključujući rak kože, upalne bolesti, infekcije i autoimuna oboljenja kože.

Biopsija se najčešće radi ambulantno, uz lokalnu anesteziju. Nakon dezinfekcije kože, područje se umrtvi kratkim ubodom anestetika. Tokom uzimanja uzorka osoba uglavnom osjeća pritisak ili dodir, a ne bol. Odabrana tehnika zavisi od izgleda promjene, njene lokacije i kliničkog pitanja na koje treba odgovoriti.

Vrste biopsije kože

  • Shave biopsija uklanja površinski dio promjene i može se koristiti za odabrane površinske lezije.
  • Punch biopsija uzima cilindrični uzorak kože punom debljinom; često je korisna kod osipa i upalnih bolesti.
  • Ekscizijska biopsija uklanja cijelu promjenu, obično s malim rubom okolne kože, kada je to prikladno.
  • Incizijska biopsija uzima dio veće promjene kada cijelo uklanjanje u tom trenutku nije najbolje rješenje.

Kod sumnje na melanom dermatolog će odabrati način uzorkovanja koji omogućava što precizniju patohistološku procjenu dubine i drugih važnih karakteristika promjene. Plan se individualno prilagođava, naročito ako se promjena nalazi na licu, šaci, stopalu, genitalnoj regiji ili drugom osjetljivom području.

Kada je biopsija potrebna nakon dermatoskopije?

Biopsija nije potrebna za svaki mladež. Dermatolog je može preporučiti ako dermatoskopski nalaz pokazuje obilježja koja zahtijevaju histološku potvrdu, ako se promjena ne može pouzdano klasificirati ili ako postoji sumnja na malignitet. Biopsija se može preporučiti i kod dugotrajnih osipa, plikova, ulceracija, promjena boje kože ili lezija koje ne reagiraju na očekivano liječenje.

Ponekad je sigurna opcija praćenje promjene uz kontrolnu dermatoskopiju i fotografije nakon perioda koji odredi dermatolog. To ne znači da se problem zanemaruje, već da promjena trenutno nema jasne indikacije za uklanjanje, a njena stabilnost ili razvoj mogu dati dodatne informacije. Osoba ne bi trebala sama odlučiti da odgodi preporučenu kontrolu.

Kako se pripremiti i šta očekivati nakon biopsije?

Priprema sterilnog pribora za biopsiju kože u dermatološkoj ambulanti

Prije biopsije obavijestite dermatologa o lijekovima, posebno onima koji utiču na zgrušavanje krvi, o alergijama, trudnoći, poremećajima krvarenja i ranijim problemima sa zarastanjem. Nemojte samostalno prekidati propisanu terapiju. Ako je moguće, izbjegavajte nanositi šminku, samopotamnjivače ili gustu kozmetiku direktno preko promjene na dan pregleda.

Nakon postupka dobit ćete upute za njegu rane. One obično uključuju održavanje područja čistim, mijenjanje zavoja prema preporuci i izbjegavanje trenja ili potapanja rane dok vam ljekar ne kaže drugačije. Mala količina osjetljivosti, modrica ili oskudnog krvarenja može se javiti. Javite se zdravstvenoj ustanovi ako imate jače ili trajno krvarenje, rastuće crvenilo, otok, gnojni iscjedak, temperaturu ili izraženu bol.

Kako se tumače rezultati?

Patohistološki nalaz se tumači zajedno s kliničkim izgledom promjene i dermatoskopskim nalazom. Ako se potvrdi dobroćudna promjena, često nije potrebno dodatno liječenje osim praćenja prema savjetu dermatologa. Ako nalaz pokaže prekanceroznu ili malignu promjenu, tim će objasniti daljnje korake, koji mogu uključivati dodatno uklanjanje, kontrole ili upućivanje odgovarajućem specijalisti.

Redovni samopregled kože jednom mjesečno može pomoći da primijetite novosti, ali ne zamjenjuje pregled kod dermatologa. Pregledajte i vlasište, leđa, tabane, prostor između prstiju i nokte. Ako primijetite sumnjivu promjenu, nemojte je pokušavati ukloniti kod kuće niti je tretirati agresivnim preparatima prije pregleda.

FAQ

Da li dermatoskopija boli?

Ne. Dermatoskopija je neinvazivna metoda bez uboda i zračenja. Dermatolog uređajem promatra promjenu na koži uz povećanje i posebno osvjetljenje.

Da li svaki sumnjivi mladež mora biti biopsiran?

Ne mora. Dermatolog na osnovu pregleda i dermatoskopije procjenjuje da li je dovoljno praćenje, uklanjanje promjene ili uzimanje uzorka za patohistološku analizu.

Koliko traje oporavak nakon biopsije kože?

Oporavak zavisi od vrste biopsije, mjesta na tijelu i veličine rane. Slijedite upute za njegu rane i javite se ljekaru ako se pojave znakovi infekcije ili jače krvarenje.

Može li biopsija proširiti rak kože?

Biopsija je standardan dijagnostički postupak kada postoji medicinska indikacija. Uzimanje uzorka ili uklanjanje sumnjive promjene omogućava postavljanje dijagnoze i planiranje odgovarajućeg liječenja.

×
Search

Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International