Aritmija i preskakanje srca: kada uraditi Holter EKG?

Šta su aritmije i osjećaj preskakanja srca?

Aritmija je poremećaj srčanog ritma: srce može kucati prebrzo, presporo ili nepravilno. Mnogi ljudi povremeno osjete „preskakanje“, kratko podrhtavanje u prsima, snažniji pojedinačni otkucaj ili osjećaj da je srce na trenutak zastalo. Takav doživljaj često nastaje zbog preuranjenih otkucaja iz pretkomora ili komora. Nakon kratke pauze slijedi jači otkucaj, koji osoba može osjetiti kao udarac u prsima.

Palpitacije nisu uvijek znak opasne bolesti. Mogu se javiti nakon stresa, manjka sna, fizičkog napora, dehidracije, temperature, alkohola, nikotina, kofeina ili nekih lijekova i dodataka prehrani. Ipak, isti simptomi ponekad ukazuju na aritmiju koju treba preciznije procijeniti, naročito ako su novi, učestali ili praćeni drugim tegobama.

Kada preskakanje srca zahtijeva hitnu procjenu?

Odmah potražite hitnu medicinsku pomoć ako se nepravilan ili ubrzan rad srca pojavi zajedno sa simptomima koji mogu ukazivati na ozbiljniji problem. Ne čekajte da tegobe prođu same ako imate:

• bol, pritisak ili stezanje u prsima;
• otežano disanje, izrazitu slabost ili hladan znoj;
• nesvjesticu, osjećaj da ćete se onesvijestiti ili iznenadnu jaku vrtoglavicu;
• dugotrajno veoma ubrzano lupanje srca ili izrazito nepravilan ritam;
• nove simptome nakon srčanog udara, operacije srca ili kod poznate bolesti srca;
• palpitacije uz neurološke simptome, poput smetnji govora, slabosti jedne strane tijela ili iznenadne smetenosti.

Poseban oprez potreban je kod osoba koje već imaju koronarnu bolest, srčanu slabost, bolest zalistaka, urođenu srčanu manu ili porodičnu historiju iznenadne srčane smrti. Trudnice, osobe sa poremećajem rada štitne žlijezde i pacijenti koji uzimaju lijekove koji mogu utjecati na ritam također trebaju razgovarati s ljekarom kada se pojave novi simptomi.

Šta je Holter EKG i zašto je koristan?

Holter EKG je mali prijenosni uređaj koji neprekidno snima električnu aktivnost srca tokom svakodnevnih aktivnosti. Za razliku od standardnog EKG-a u ordinaciji, koji prikazuje ritam samo tokom nekoliko sekundi, Holter može zabilježiti epizode koje dolaze i prolaze. Najčešće se nosi 24 do 48 sati, a kod rjeđih tegoba ljekar može preporučiti duže ambulantno praćenje ritma ili drugi tip monitora.

Uređaj se postavlja pomoću elektroda na koži grudnog koša. Postavljanje je bezbolno. Tokom nošenja važno je slijediti upute tima koji ga postavlja, posebno u vezi s kupanjem, tuširanjem i fizičkom aktivnošću. Često ćete dobiti dnevnik simptoma u koji bilježite vrijeme pojave lupanja srca, vrtoglavice, bola u prsima, vježbanja, sna i uzimanja lijekova. Ljekar zatim upoređuje zabilježene simptome sa zapisom ritma.

Kada ljekar obično preporučuje Holter EKG?

Holter EKG može biti koristan kada simptomi ukazuju na povremeni poremećaj ritma, ali se ne pojave tokom pregleda ili običnog EKG-a. Preporuka zavisi od učestalosti i karaktera tegoba, nalaza pregleda te vaših faktora rizika.

• Imate ponavljano preskakanje srca, lupanje ili nepravilan puls.
• Epizode su praćene vrtoglavicom, umorom, nedostatkom zraka ili osjećajem nestabilnosti.
• Obični EKG je uredan, ali simptomi se nastavljaju.
• Ljekar želi procijeniti preuranjene otkucaje, sumnju na fibrilaciju atrija ili druge aritmije.
• Već uzimate terapiju za ritam srca i potrebno je procijeniti njen učinak ili moguće usporenje pulsa.
• Imate neobjašnjivu nesvjesticu ili epizode gotovo nesvjestice.
• Nakon moždanog udara ili prolaznog neurološkog događaja postoji potreba za traženjem povremenih aritmija, prema procjeni ljekara.

Važno je znati da uredan Holter ne isključuje nužno aritmiju ako se simptomi nisu javili tokom snimanja. Ako se tegobe pojavljuju rijetko, kardiolog može predložiti duže praćenje, monitor događaja ili implantabilni snimač ritma u odabranim situacijama.

Koje dodatne pretrage mogu biti potrebne?

Procjena aritmije počinje razgovorom o simptomima, lijekovima, stimulansima, porodičnoj historiji i bolestima koje imate. Ljekar će pregledati srce, pluća, krvni pritisak i puls te uraditi standardni EKG. Daljnje pretrage se ne rade automatski svima; biraju se prema simptomima i nalazima.

Laboratorijske analize

Krvne pretrage mogu pomoći da se otkriju stanja koja doprinose palpitacijama, kao što su poremećaji elektrolita, anemija, infekcija ili promijenjen rad štitne žlijezde. Kod akutnih simptoma ljekar može tražiti i druge analize prema kliničkoj situaciji.

Ultrazvuk srca

Ehokardiografija koristi ultrazvuk za procjenu srčane građe, zalistaka i pumpne funkcije. Često se preporučuje kada postoji sumnja na strukturnu bolest srca, abnormalan nalaz EKG-a, šum na srcu, srčana slabost ili značajnija aritmija.

Test opterećenja i produženo praćenje

Test opterećenja može biti koristan ako se palpitacije, bol u prsima ili nedostatak zraka javljaju tokom napora. Produženi vanjski monitor ritma koristi se kada su epizode rijetke. U nekim slučajevima potrebna je konsultacija elektrofiziologa, kardiologa koji se posebno bavi dijagnostikom i liječenjem poremećaja ritma.

Kako se pripremiti za pregled?

Prije pregleda zabilježite kada se simptomi javljaju, koliko traju, šta ste radili neposredno prije njih i da li su praćeni vrtoglavicom, bolom ili nedostatkom zraka. Ponesite spisak svih lijekova, uključujući lijekove bez recepta, biljne preparate, energetska pića i suplemente. Nemojte samoinicijativno prekidati propisanu terapiju, osim ako vam to izričito ne kaže ljekar.

Dok čekate procjenu, korisno je ograničiti očite okidače ako primijetite povezanost, poput većih količina kofeina, alkohola, nikotina i stimulansa. Redovan san, dovoljan unos tečnosti i upravljanje stresom mogu smanjiti tegobe kod nekih osoba, ali ne zamjenjuju pregled kada postoje upozoravajući simptomi.

Šta znače rezultati i šta slijedi?

Rezultat Holtera može pokazati uredan sinusni ritam, povremene preuranjene otkucaje, ubrzane ili usporene epizode ritma, fibrilaciju atrija ili druge promjene. Značenje nalaza zavisi od vrste aritmije, trajanja, učestalosti, simptoma i stanja srca. Neki nalazi zahtijevaju samo praćenje i promjene navika, dok drugi mogu zahtijevati lijekove, dodatne pretrage ili specijalističko liječenje.

Ne pokušavajte tumačiti zapis sami. Najkorisniji je razgovor s ljekarom koji nalaz povezuje s vašim simptomima i ukupnim zdravstvenim stanjem. Ako se simptomi promijene, postanu češći ili se pojave znakovi za hitnu procjenu, javite se bez odlaganja.

FAQ

Da li je Holter EKG bolan?

Ne. Postavljanje elektroda i nošenje uređaja uglavnom nisu bolni. Moguća je blaga iritacija kože ispod ljepljivih elektroda, posebno kod osjetljive kože.

Koliko dugo se nosi Holter EKG?

Najčešće 24 do 48 sati, ali trajanje zavisi od razloga snimanja i učestalosti simptoma. Kod rjeđih epizoda ljekar može preporučiti duže praćenje ritma.

Može li stres izazvati preskakanje srca?

Stres, anksioznost, manjak sna i stimulansi mogu potaknuti palpitacije ili učiniti normalne otkucaje primjetnijim. Ipak, ponavljane ili zabrinjavajuće simptome treba procijeniti, a ne pripisati ih samo stresu.

Da li je svaki preuranjeni otkucaj opasan?

Ne. Povremeni preuranjeni otkucaji česti su i kod osoba bez bolesti srca. Njihov značaj procjenjuje se prema simptomima, učestalosti, nalazu Holtera i postojanju srčane bolesti.