10 načina kako spriječiti rak
Čovječanstvo se nastavlja boriti protiv raka zahvaljujući napretku tehnologije i medicine. No, iako broj oboljelih od raka raste, raste i stopa preživljavanja.
Prestanite pušiti ili konzumirati alkohol i spriječite rak
U Turskoj svake godine od raka oboli dvjesta tisuća ljudi. Procjene su da će jedna od svake 2 osobe dobiti rak u sljedeća dva do tri desetljeća. Stoga je potrebno postaviti više standarde u borbi protiv raka. Jednostavan način borbe protiv raka je pokušati spriječiti razvoj bolesti. Rak možete spriječiti usvojite li idućih 10 savjeta.
1- Nemojte pušiti
Pušenje je jedan od najvažnijih temeljnih uzroka raka. Razne naučne studije pokazuju da se 90 posto raka pluća razvije kao posljedica pušenja. Postoje i drugi karcinomi uzrokovani pušenjem: rak glave i vrata, rak jednjaka, rak mokraćnog mjehura itd. Rizik je izravno proporcionalan početku pušenja u ranoj dobi, broju popušenih cigareta u danu i vremenu koje je proteklo od prve cigarete. Štoviše, duboko udisanje dima takođe povećava rizik od raka. Najbolji način da se spriječi nastanak karcinoma povezanih s pušenjem, je uopšte ne pušiti ili prestati pušiti. Rizik od nastanka bolesti postupno se smanjuje nakon prestanka pušenja. U razdoblju od 10 do 15 godina, dostiže nivo onih kojih nikada nisu pušili.
2- Lagana šetnja, vožnja biciklom
Redovne fizičke aktivnosti poput fiskulture mogu pomoći u održavanju optimalne tjelesne težine i snižavanju holesterola, smanjenju rizika od srčanog udara i sprječavanju hiperglikemije. Održavanje zdrave tjelesne težine može smanjiti rizik od raka uzrokovanog gojaznošću. Istraživanja pokazuju da tjelovježba može spriječiti rak i neovisno od tjelesne težine. Stoga je vrlo korisno vježbati jedan do dva sata, dva do tri dana sedmično ili vježbati pola sata kod kuće pet dana sedmično. Vježbanje takođe može biti svaka aktivnost koja vam se sviđa (plivanje, vožnja biciklom, tenis itd.).
3- Nemojte piti alkohol
Naučne studije otkrivaju da konzumiranje alkohola posebno povećava rizik od nastanka raka glave i vrata, raka jednjaka, raka gušterače, raka dojke i raka jetre i ciroze. Dugotrajna konzumacija alkohola i količina konzumiranog alkohola izravno su proporcionalni riziku od nastanka raka.
4- Održavajte optimalnu tjelesnu težinu
Optimalna tjelesna težina nije važna samo za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, već i za borbu protiv raka. Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost mogu povećati rizik od raka dojke, jajnika, materice, gušterače i debelog crijeva. S druge strane, optimalna tjelesna težina podrazumijeva stil prehrane bogat povrćem, žitaricama i mahunarkama kao i fizički aktivan život.
5- Smanjite izloženost suncu i zračenju!
Izloženost ultraljubičastom zračenju povećava rizik od nastanka raka kože. Izlaganje suncu posebno je opasno kada sunčevi zraci dolaze do Zemlje pod okomitim uglom. Dugotrajno kozmetičko izlaganje ultraljubičastom zračenju (npr. solarijum) takođe je jako opasno po zdravlje. U razdoblju dana u kojem sunčevi zraci padaju pod okomitim uglom nosite odjeću dugih rukava, koristite kišobran i zaštitnu kremu za sunčanje što je duže moguće. Izloženost zračenju javlja se kada je potrebno liječenje ili uslijed prirodnih faktora (emisija radona iz tla). Kod izloženosti zračenju tijekom terapije, ozračeni dio tijela je u opasnosti. Na primjer, oboljele koji primaju radioterapiju za rak štitnjače ili dojke, treba pomno pratiti u razdoblju nakon zračenja.
6- Jedite svježe sezonsko voće i povrće
Velik broj hormonskih dodataka i hemikalija koristi se za očuvanje svježine nesezonskog voća i povrća. Dodatno, sezonsko voće i povrće imaju veće nutritivne vrijednosti. Na primjer, količina likopena u sezonskoj rajčici je veća. Stoga je važno konzumirati sezonsko voće i povrće. Nutritivne vrijednosti brzo smrznutog sezonskog voća i povrća takođe su prihvatljive.
7- Izbjegavajte prerađenu hranu
Važno je što više konzumirati svježe namirnice. Hrana se obrađuje na određene načine kako bi se produžio rok trajanja. Pesticidi koji se primjenjuju na povrće, voće i mesne proizvode za sprječavanje nametnika i gljivica takođe mogu povećati rizik od nastanka raka. Polihlorirani bifenil u prerađenim ribljim proizvodima i natrijum benzoat koji se koristi u drugim prehrambenim proizvodima mogu povećati rizik od raka. Potrošači se često upozoravaju da prerađeni mesni proizvodi (kobasice, salame, hrenovke, konzervirano meso) mogu biti štetni.
8- Roštilj nije zdrav
Prehrana bogata mesom ozbiljan je faktor rizika ne samo za prevenciju srčanih bolesti, već i raka. Crveno meso treba ograničiti na 3 do 4 porcije sedmično. S druge strane, roštilj nije prikladan način pripreme mesa. Policiklički aromatski ugljovodonici koji nastaju toekom pripreme mesa na roštilju povećavaju rizik od nastanka raka. Uželite li se roštilja i nakon ovih savjeta, pazite da vam meso ne zagori.
9- Pričuvajte se infekcija!
Istraživanja su pokazala da određene infekcije izazivaju rak i uzrokuju nastanak raka. Hepatitis B i C mogu uzrokovati rak jetre. Bakterija Helicobacter pylori može uzrokovati rak želuca. Ova bakterijska infekcija može se liječiti antibioticima. Humani papiloma virus faktor je rizika za rak grla materice, tumore analnog kanala i karcinom glave i vrata. Cjepivo razvijeno za ovaj virus predstavlja značajnu zaštitu. Osim toga, neki herpes virusi mogu uzrokovati rak kože. Virus humane imunodeficijencije (HIV) povećava rizik od leukemije i limfoma dovodeći do AIDS-a. No, svi trebaju znati da se infekcije koje dovode do raka mogu spriječiti i liječiti.
10-Izbjegavajte korištenje hemikalija
Azbest koji se ranije nalazio u bijeloj zemlji koja se koristila u izgradnji kuća u Anadoliji trenutno se koristi u industriji kao zvučna i toplotna izolacija u gradnji; izloženost ovim materijalima povećava rizik od raka. Dioksini, koji nastaju korištenjem uglja, drveta i lož-ulja, takođe uzrokuju rak. Rak se češće javlja kod ljudi koji su jako izloženi izduvnim gasovima (na primjer, u blizini prometnih cesta). Teški metali (živa, olovo i arsen), aluminijski papir za pečenje i ftalati u nekim igračkama takođe mogu imati kancerogeni učinak.
Imunoterapija u liječenju raka
Imunoterapija predstavlja jedno od najvažnijih i najnovijih dostignuća u liječenju raka. Deaktivacija imunološkog sistema glavni je faktor u razvoju raka. Imunoterapija pomaže imunološkom sistemu, koji je deaktiviran rakom, da se ponovo aktivira i bori protiv raka. Time se osigurava dugotrajna antikancerogena zaštita. Imunoterapija ima manje nuspojava u odnosu na konvencionalnu hemoterapiju i pacijenti je obično bolje podnose. Rezultati studija pokazuju da ojačan imunološki sistem može biti efikasan u borbi protiv gotovo svih vrsta raka. Imunoterapija je već uključena u standardni protokol liječenja nekih karcinoma (karcinom pluća, melanom, tumor mokraćnog mjehura, rak bubrega), dok se nastavljaju i istraživanja o drugim vrstama raka.
*Informacije na našoj internet stranici nemaju za cilj dati smjernice za dijagnozu i liječenje. Nemojte provoditi dijagnostičke i terapijske postupke prije savjetovanja s ljekarom. Članci sadrže informacije o terapijskim, zdravstvenim uslugama Zdravstvene grupacije Acıbadem.
